Banjaluka

UGOSTITELJI ZBRAJAJU GUBITKE Pola godine čekaju pomoć Grada, do obećanog u tri koraka

Sektor ugostiteljstva i hotelijerstva i dalje zbraja ogromne štete nastale pojavom virusa korona, a Grad Banjaluka im trenutno obećava 200.000 KM pomoći, što je manje u odnosu na ranije spominjanu sumu.

UGOSTITELJI ZBRAJAJU GUBITKE Pola godine čekaju pomoć Grada, do obećanog u tri koraka
FOTO: GORAN ŠURLAN/RAS SRBIJA

Pored toga, još nije jasno kada će ta podrška i pod kojim uslovima stići u njihove ruke.

Suma od 200.000 KM je planirana prijedlogom budžeta i u pitanju je drugi pokušaj Grada da od početka pandemije pomogne ovom segmentu privrede.

Prvobitnim planom prethodne administracije je bilo predviđeno da se ovom sektoru dodijeli oko 350.000 KM.  U skladu s tim planom, nadležno odjeljenje je početkom novembra pripremilo i odgovarajuću odluku, koja je trebala ići na Skupštinu grada. To je sve stalo jer su u novembru održani lokalni izbori, koji su u Gradsku upravu doveli novog gradonačelnika, koji je odustao od plana njegovog prethodnika. Time je cijeli proces vraćen na početak, a pomoć prolongirana za više od pola godine.

Budžet

Gradonačelnik Draško Stanivuković je potvrdio da je prijedlogom budžeta grada planirano 200.000 KM za pomoć ovom sektoru.

– Sješćemo sa udruženjima iz te oblasti, da vidimo koji je najbolji način da se novac rasporedi – naveo je Stanivuković, ali nije mogao precizirati kada će taj proces biti završen.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Iako je ovaj vid pomoći predviđen prijedlogom budžeta, on je još jako daleko od onih kojima je namijenjen, iz nekoliko razloga. Prvo, budžet još nije usvojen. On bi trebao da se nađe pred odbornicima 25. marta, ali pitanje je da li će ovako predložen raspored novca u gradskoj kasi dobiti podršku skupštinske većine, koja nije naklonjena gradonačelniku. Čak i ako budžet uspije da pređe tu prepreku, tu nije završena priča.

Nakon toga je potrebno pripremiti posebnu odluku, u kojoj će biti definisano ko i pod kojim uslovima može da aplicira za ovu vrstu pomoći. Kada se pripremi takva odluka ona mora ponovo ići na Skupštinu grada i tek ako dobije zeleno svjetlo odbornika, može krenuti raspodjela ove budžetske stavke. Poštovanje svih ovih procedura može razvući proces raspodjele ovih subvencija za narednih nekoliko mjeseci. Takvo odugovlačenje sigurno ide na štetu onih koji rade u toj oblasti, a koji se svakodnevno suočavaju s brojnim problemima.

“Nedovoljno”

Iz udruženja poslodavaca turizma i ugostiteljstva HoReCa pozdravljaju  bilo kakvu pomoć za ovu oblast, ali smatraju da je ona tu “samo forme radi”, te da ne može riješiti probleme u kojima se oni nalaze.

FOTO: GORAN ŠURLAN/RAS SRBIJA
FOTO: GORAN ŠURLAN/RAS SRBIJA
Dalibor Šajić

– Imamo turističke agencije koje uopšte nemaju posla. Imamo velike restorane, koji imaju po 50 ljudi u restoranu, a 30 do 40 zaposlenih. Tih planiranih 200.000 KM nisu dovoljni da pomognu samo jednom dijelu, na primjer samo agencijama, a kamoli ugostiteljskim objektima – kazao je predsjednik ovog udruženja Dalibor Šajić.

Pročitajte još

Navodi da pandemija ima stalan poguban uticaj na ugostiteljstvo i hotelijerstvo u Banjaluci, ali da niko ne zna tačno kolike gubitke je taj sektor doživio lani, ali i dalje trpi u Banjaluci.

Problem je, kako kaže Šajić, što je u aktuelnoj epidemiološkoj situaciji, pogotovo kada je ona lošija, cijeli ovaj sektor stigmatizovan kao glavni razlog za širenje zaraze.

– Bilo koje pooštravanje mjera se odnosi na nas, odnosno turističko-ugostiteljski sektor. Takve odluke diskriminišu i poslodavce i radnike, koji jedva preživljavaju. Restoran, kafana ili hotel je samo jedan dio privrede i socijalnog života.  Znači, to nije jedini segment gdje može doći do prenosa zaraze. To je moguće u svakom obliku društva, kroz privredu, trgovačke centre, fabrike, škole, sportska dešavanja. Tražimo maksimalnu odgovornost svih, ne samo kada je u pitanju ponašanje građana u lokalima, već i u  firmama, trgovačkim centrima i kancelarijama. Time ćemo imati šansu da se vratimo u normalu. Ovako, mi smo stigmatizovani da smo odgovorni za stalnu transmisiju zaraze – rekao je Šajić.

Dodaje da ograničenja i restrikcije ugrožavaju ne samo njih već i one djelatnosti koje su naslonjene na ugostiteljstvo i hotelijerstvo, među kojima su oni koji se bave proizvodnjom i prodajom hrane,  te alkoholnih i bezalkoholnih pića.

– Svi smo ugroženi. Nije fer i korektno da cijeli javni sektor sve vrijeme pandemije ima ista primanja, a da nas apsolutno niko nije pomogao. S druge strane, ograničavaju nam rad, limitiraju uslove, broj ljudi koji mogu biti u objektu, a pored toga traži se da maksimalno ispoštujemo poreske obaveze prema državi – naglasio je Šajić.

Procjene

Dalibor Šajić je izneo podatak da su turističke agencije lani zabilježile pad prihoda od 90 odsto.

– Hoteli od 70 do 80 odsto, restorani od 50 do 60 odsto. To su procjene za cijelu Republiku Srpsku, ali to je refleksija i na Banjaluku. Najmanje su trpili manji kafići, koji su operativni sa dva ili tri radnika, koji mogu smanjiti operativne troškove. Oni su imali pad prihoda od možda 30 odsto – precizirao je Šajić.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu