Dok cijeli svijet prati kako ukrajinskim gradovima odjekuju eksplozije i sirene, stručnjaci za kibernetičku bezbjednost s posebnom pažnjom prate šta se događa u ukrajinskom sajberprostoru.
Nekoliko dana uoči ruskog napada na Ukrajinu, pojavili su se prvi hakerski napadi koji su bili usmjereni na ukrajinske finansijske ciljeve. Čak su i evropski kibernetički timovi za brzo reagovanje, raspoređeni širom Evrope, bili spremni da pomognu Ukraniji u odbrani od napada.
Britanski nacionalni kibernetički bezbjednosni centar upozorio je organizacije “da prate njihove savjete i podignu sigurnost na viši nivo”, ali je i dodao da za sada nema jasnih informacija da su organizacije u Velikoj Britaniji bile ugrožene.
Slično upozorenje poslala je i američka Agencija za kibernetičku sigurnost i bezbjednost infrastrukture, koja je upozorila kompanije koje pružaju usluge američkoj vojsci da budu na oprezu od mogućih pokušaja upada u njihov sistem.
Američko Ministarstvo za bezbjednost upozorilo je da bi Rusija mogla da upotrebi svoju “veliku lepezu kibernetičkih alatki” protiv američkih mreža. I Evropska centralna banka upozorila je na povećanu opasnost od napada na internetu.
Prema Nacionalnom indeksu kibernetičkesnage, koji sastavlja Centar za nauku i međunarodne poslove Univerziteta Harvard, Rusija je na četvrtom mjestu – iza SAD, Kine i Velike Britanije.
A da ruske snage ciljaju Ukrajinu poznato je već godinama. Prema podacima ukrajinske vlade, u prvih 10 mjeseci 2021. godine Ukrajina se našla na udaru 288.000 napada na internetu, za koje se sumnja da su došli upravo iz Rusije.
Posljednjih nedjelja, uoči ruske vojne akcije, pokrenut je jedan od najvećih DDoS napada, odnosno napad koji preopterećuje servere zahtjevima i čini ih neupotrebljivima, u istoriji Ukrajine. Na udaru su bile ukrajinske finansijske i vladine institucije.
Međutim, Ukrajina ima podršku drugih zemalja, koje su spremne da pomognu. Konkretnu podršku dobili su od Litvanije, koja je ukrajinskim insitucijama pomogla da se suoče s povećanom prijetnjom za kibernetičku bezbjednost.
Da li će zapadne zemlje uskočiti i sada kada se situacija u Ukrajini zaoštrila? Agnes Venema sa Univerziteta na Malti smatra da do pravog rata na internetu ne bi trebalo da dođe. Ističe da će međunarodni zakoni ograničiti učestvovanje Zapada. Zemlje će moći da pomognu Ukrajini u odbrani, ali neće moći da uzvrate napadom na ruske ciljeve, kao što je civilna infrastruktura.
I dok se Ukrajina brani od napada, prema obavještajnim informacijama i Rusija se sprema na odmazdu na internetu. FBI i NSA su upozorili da su otkrili novi oblik malvera koji koristi ruska hakerska grupa Sandvorm, a koja je povezana s nekim od najvećih napada u istoriji.
Novi malver, koji se naziva Kiklops Blink, otkriven je u uređajima koji bi trebalo da služe kao “fajrvol”, a koje prodaje kompanija Vačgard. Stručnjaci upozoravaju da, prema svemu sudeći, malver ne cilja neke posebne mete, već se nekontrolirano širi.
Ono što još nije poznato jeste čemu taj zlonamjerni softver služi. Pitanje je da li će ga hakeri iskoristiti za špijunažu, izgradnju sopstvene mreže uređaja kojima mogu lako da upravljaju, a koje će iskoristiti kao infrastrukturu za komunikaciju ili jednostavno kao sredstvo za nove napade, pojašnjava stručnjak za sigurnost Gigamona Džo Slovik, a prenosi portal Zimo.
Podsjetio je kako se upravo Sandvorm grupi pripisuju napadi koji su prouzrokovali nestanak električne energije u Ukrajini, ali i širenje malvera NotPetia, koji je izazvao štete širom svijeta i koje se broje u milijardama dolara, prenosi b92.
Servis NetBloks javlja kako su zabilježili brojne probleme s funkcionisanjem interneta u Ukrajini. Dodaju kako su problemi zabilježeni u gradu Harkovu, gdje su korisnici prijavili gubitak fiksnih telefonskih linija kod operatera Triolana, dok mobilne mreže i dalje funkcionišu
Kako će se situacija dalje razvijati niko ne želi da predviđa. Međutim, jasno je da se u u 21. vijeku vojne akcije ne preduzimaju samo tenkovima i oružjem, već i tastaturama.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu