David Arahamija, lider partije Sluga naroda i šef ukrajinske delegacije u pregovorima, rekao je da je Rusija predložila rješenje sukoba u proljeće 2022. godine.
Mirovni pregovori su se odvijali u ranim fazama rata punog razmjera na granici Ukrajine i Bjelorusije i u Turskoj.
Ruska delegacija je navodno predložila okončanje rata ako Ukrajina odustane od svojih težnji za članstvom u NATO i zauzme neutralnu poziciju.
Arahamija je rekao da bi pomak ka neutralnosti zahtijevao ustavnu promjenu, s obzirom na trenutnu ustavnu posvećenost Ukrajine članstvu u NATO.
On je ukrajinskoj novinarki Nataliji Mosejčuk rekao da Rusija vidi neutralnost Ukrajine kao ključni uslov za potencijalni mirovni sporazum.
– Zaista su se skoro do posljednjeg trenutka nadali da će nas pritisnuti da potpišemo takav sporazum da bismo zauzeli neutralan stav. To je za njih bila najveća stvar – rekao je on.
Arahamija je rekao da postoji nedostatak povjerenja u iskrenost Rusije.
– Nema, i nije bilo, povjerenja u Ruse da će to uraditi. To bi moglo da se uradi samo ako postoje bezbjednosne garancije – objasnio je on.
Potpisivanje sporazuma bez takvih uvjeravanja, tvrdi Arahamija, ostavilo bi Ukrajinu ranjivom na potencijalni drugi upad jer bi to Rusiji dalo priliku da se pregrupiše i pripremi za još jednu rundu vojne agresije.
Razgovori u ćorsokaku
Neočekivana posjeta bivšeg britanskog premijera Borisa Džonsona Kijevu 9. aprila 2022. godine uticala je na potencijalni prekid vatre. Džonson je savjetovao protiv potpisivanja bilo kakvog sporazuma sa Rusijom i ohrabrio Ukrajinu da nastavi borbu.
Arahamija je podsjetio na Džonsonov stav, rekavši da Ukrajina „uopšte ne bi trebalo da potpisuje ništa sa njima — i hajde da se samo borimo“.
Dok su obje strane izrazile spremnost za sastanak Zelenskog i ruskog predsjednika Vladimira Putina, razgovori su naglo prekinuti kada su se ruske trupe povukle iz Kijeva. Povlačenje je razotkrilo razmjere očiglednih počinjenih ratnih zločina, uključujući masakr u Buči.
Tri dana nakon Džonsonovog odlaska iz Kijeva, Putin je javno izjavio da su se razgovori sa Ukrajinom „pretvorili u ćorsokak“.
Širenje NATO je u toku od početka rata, a nekadašnja neutralna Finska se pridružila u aprilu.
Biznis Insajder je u januaru objavio da je Putinova odluka da pokrene rat u Ukrajini bila pogrešna procjena jer je rat doveo do onoga što Rusija nije željela – ujedinjenja NATO u podršci Ukrajini.
Iako je blok bio ključni saveznik Ukrajine, postoji nevoljnost da se pokrene pitanje članstva Ukrajine dok je zemlja u ratu. SAD se protive proširenju članstva u NATO na Ukrajinu u bliskoj budućnosti kako bi izbjegle eskalaciju tenzija Zapada sa Rusijom.
Stoltenberg želi konkretnije korake za članstvo Ukrajine u NATO
U međuvremenu, zvaničnici NATO sve češće pričaju upravo o opcijama za članstvo Ukrajine.
Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg rekao je da NATO treba da počne da radi na konkretnim koracima kako bi pomogao Ukrajini da se priključi toj organizaciji.
Ukrajina bi trebalo da bude u NATO, ali da bi se to na kraju i ostvarilo, potrebno je preduzeti određene korake, rekao je Stoltenberg uoči sastanka ministara spoljnih poslova NATO u okviru Savjeta NATO-Ukrajina u Briselu, prenosi Blic.
On je dodao da NATO treba da nastavi da pomaže Ukrajini vojno, humanitarno, energetskom infrastrukturom i visokonaponskom opremom jer, kako je rekao, kako nastupa hladno vrijeme i vide se ruski napadi na energetsku infrastrukturu.
– Mi, kao NATO, imamo dosta mogućnosti da nastavimo da pomažemo – rekao je Stoltenberg i dodao da je jedno od pitanja kako NATO može nastaviti da pomaže bolje i koordinisanije, i kako može pomoći Ukrajini u pripremi za njeno eventualno pridruživanje NATO.
Odricanje od teritorije?
Bivši generalni sekretar NATO Anders Fog Rasmusen predložio je da se Ukrajina pridruži vojnom savezu bez teritorija koje je okupirala Rusija, jer bi, kako je rekao, djelimično članstvo Ukrajine poslalo poruku Rusiji da ne može spriječiti Ukrajinu da uđe u NATO.
Kako se ne nazire kraj rata, Rasmusen kaže da bi alijansa ipak trebalo da ponudi Ukrajini članstvo bez vraćanja Krima, Donbasa i drugih teritorija, koje je ruski predsjednik Vladimir Putin nezakonito anektirao.
Rasmusen je uvjeren da bi to odvratilo Putina od pokušaja da zauzme i druge ukrajinske teritorije. Jer, za sve članice NATO Član 5 govori o kolektivnoj odbrani – ako je napadnuta jedna, brane se sve zajedno.
Prema Rasmusenu, Ukrajina bi dakle bila članica NATO, ali u granicama onih teritorija koje su sada pod kontrolom Kijeva.