Na londonskom tržištu cijena barela u petak je nakon podne bila viša 1,17 dolara nego na zatvaranju u četvrtak i iznosila je 105,82 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 1,37 dolara višoj cijeni, od 104,1 dolar.
Trgovce su ove sedmice zaokupili znakovi slabljenja aktivnosti nakon što su centralne banke vodećih privreda odlučile podići troškove zaduživanja kako bi obuzdale inflaciju. Slabljenje privrede znači i slabiju potražnju za energentima, prenosi Mina.
Zabrinjava ih i testiranje građana na kovid-19 u Šangaju budući da Kina sprovodi politiku nulte tolerancije na širenje zaraze pa bi mogla ponovo uvesti „zaključavanje“, što bi takođe pogodilo potrošnju, piše Biznis.rs.
Nakon podneva ohrabrio ih je ipak podatak da su američki poslodavci u junu neto otvorili gotovo isti broj radnih mjesta kao i u maju. Očekivalo se da će tempo zapošljavanja popustiti.
Podršku cijenama pruža i tijesno snabdijevanje zbog zapadnih sankcija Rusiji.
Članice Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njeni saveznici istraju istovremeno u tek skromnom povećanju proizvodnje, a neke ne uspijevaju realizovati ni dodjeljene im kvote.
– Ekonomske nevolje možda su uzdrmale cijene nafte u ovoj sedmici, ali tržište i dalje signalizuje da je spremno podizati cijene, zato što su veće šanse da će problem tijesnog snabdijevanja biti još gori nego da će biti ublažen – objasnio je Stiven Brenkok iz brokerske kuće PVM.
Stiven Ines iz SPI Asset Managementa upozorio je da će stanje u privredi postaviti granice uzlaznom trendu.
– Budući da s podizanjem kamatnih stopa nije gotovo i da je SAD vjerovatno u tehničkoj recesiji, ambicije tržišta s podizanjem cijena možda su prilično ograničene – rekao je Ines,piše Blic.
Zbog praznika u muslimanskom svijetu OPEC ni u četvrtak nije objavio cijenu barela referentne korpe nafte svojih članica. U srijedu je koštao 114,3 dolara.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu