Brus Hofman je viši saradnik za borbu protiv terorizma Savjetu za spoljne odnose i profesor na Univerzitetu Džordžtaun.
Džejkob Ver je saradnik u Savjetu za spoljne odnose i profesor na Univerzitetu Džordžtaun i Univerzitetu DeSales.
Kolumna je djelimično adaptirana iz njihove nove knjige „Bog, oružje i pobuna: Terorizam krajnje desnice u Americi“.
Napad na Kapitol 6. januara
Nakon tri mjeseca nove 2024. čini se da predviđanja političkog nasilja sada dolaze od politički ekstremnih aktera, kao i od mejnstrima.
Bivši predsjednik Donald Tramp pokazuje se kao najglasniji prognostičar nasilja do sada i upozorava da će u zemlji nastati “haos” ako optužnice protiv njega dovedu do gubitka izbora u novembru.
Zabrinjavajuća procjena Ministarstva za unutrašnju bezbjednost
Danas čak i naizgled obične političke akcije mogu rezultirati najavama nasilja. Kada je američki Vrhovni sud u januaru stao na stranu Bajdenove administracije, dozvoljavajući federalnim graničnim agentima da uklone žicu sa državne granice Teksasa, neki izabrani zvaničnici rekli su da je to znak građanskog rata.
U svojoj procjeni prijetnje za 2024. Ministarstvo za unutrašnju bezbjednost predviđa da će, između ostalih prijetnji, ovogodišnji izborni ciklus biti „ključni okidač za potencijalno nasilje“.
Žičana ograda u Teksasu
U svojoj knjizi “Kako počinju građanski ratovi i kako ih zaustaviti”, politikolog Barbara F. Volter tvrdi da su Amerikanci „bliži građanskom ratu nego što bi bilo ko od nas želio da vjeruje“ zbog toksične mješavine političkog ekstremizma, društvenih i kulturnih podjela, sve veće prihvatanje teorija zavjere, dostupnost oružja i dobro naoružanih milicija i erozija vjere u vladu i liberalnu, zapadnu demokratsku državu.
Opasno ubrzanje
Među ključnim faktorima koje navodi je tzv akceleracionizam, fenomen koji Volterova opisuje kao „apokaliptično uvjerenje da je moderno društvo nepopravljivo i da se njegov kraj mora požuriti kako bi se uspostavio novi poredak“.
Akceleracionizam je prihvaćen na čitavom ekstremnom desnom spektru – od bijelih supremacista i nacionalista, rasista, antisemita do ksenofobičnih i antivladinih militanata, koji ga shvataju kao poziv na revoluciju.
Oni vjeruju da je moderna zapadna, liberalna država toliko korumpirana i nesposobna da je nepopravljiva i da mora biti uništena da bi se stvorilo novo društvo i način upravljanja.
Žele da gurnu Zapad preko ivice
Dok je Zapad navodno na ivici kolapsa, zagovornici akcelekcionizma tvrde da je društvu potrebna nasilna pobuna da bi demokratiju gurnulo preko ivice i zaboravljalo.
Samo ubrzavanjem njegovog uništenja može se pojaviti društvo u kojem dominiraju bjelci, navodi Valter.
Podsticanje podjela i polarizacije kroz nasilne napade na rasne manjine, Jevreje, liberale, strane „uljeze“ i moćne elite, stvaranje kataklizmičnog urušavanja postojećeg poretka i izazivanje novog građanskog rata, glavna je karakteristika akcelercionizma.
Dio duge tradicije
Takva strategija je zapravo dio duge tradicije ekstremnog, destabilizujućeg nasilja krajnje desnice.
Da bismo razumjeli zašto i da bismo ove događaje postavili u širi kontekst, moramo da posmatramo napad Trampovih pristalica na Kapitol hil 6. januara 2021. kao ključni korak na putu koji je započeo kasnih 1970-ih i dobio zamah tokom 1980-ih.
Evolucija desnog terorizma je usporila nakon velike antiterorističke operacije sprovedene širom zemlje nakon bombaškog napada u Oklahoma Sitiju 1995, ali je dobila novi cilj i svrhu nakon što je Barak Obama izabran za predsjednika 2008. i recesije koja je šokirala zemlje iste godine.
Ta nasilna ideologija je dobila novu snagu 2010-ih zahvaljujući društvenim medijima i ojačana je ekstremističkom retorikom i polarizovanom politikom koja je nastavila da dijeli Ameriku.
Opasno nestabilna ravnoteža
Stiven Sajmon i Džonatan Stivenson, dva bivša službenika Savjeta za nacionalnu bezbjednost sa širokim znanjem o vjerskim sukobima u Sjevernoj Irskoj i na Bliskom istoku, na sličan način su opisali situaciju u kojoj bi SAD lako mogle da uđu u građanski rat.
Čini se da je Amerika sada, pišu oni, “u stanju nestabilne ravnoteže“, termin koji je izveden iz fizike koji opisuje tijelo čije će blago pomjeranje usljed dejstva drugih sila pomjeriti još dalje od prvobitnog položaja. Ovakva nestabilna ravnoteža povećava rizik da bi nasilna akcija mogla da gurne SAD u haos i nered koji akceleracioristi tako očajnički žele.
Posebno je zabrinjavajuća ocjena kanadskog novinara Stivena Markea, koji u svojoj knjizi „Sljedeći građanski rat: Izvještaji iz budućnosti Amerike”, objavljenoj prije dvije godine, tvrdi da je novi američki građanski rat neizbežan.
– SAD se bliže kraju. Pitanje je kako će se to dogoditi – piše on.
Sve veća sklonost nasilju
Po njegovom mišljenju, „Sjedinjene Države tonu u onu vrstu sektaškog sukoba kakav obično vidimo u siromašnim zemljama sa istorijom nasilja, a ne u najtrajnijoj demokratiji i najvećoj ekonomiji svijeta“.
Koliko god takve tvrdnje bile alarmantne, iza njih stoji više od zrna istine. Istraživanje Centra za demokratiju i građanski angažman Univerziteta Merilend i Vašington posta iz 2021. pokazalo je da skoro četvrtina demokrata i 40 odsto republikanaca veruje da je upotreba nasilja protiv vlade „donekle opravdana“.
Bio je to najveći procenat (djelimično) pozitivnih odgovora na to pitanje u više od dvije decenije. „Republikanci više saosjećaju sa onima koji su napali Kapitol SAD nego 2021. i veća je vjerovatnoća da će Donalda Trampa osloboditi odgovornosti za napade“, piše “Vašington post”.
“Vjerovatniji je nastavak terorizma nego organizovani separatizam”
Ali ni ankete ni predviđanja nisu proročanstva. Iako je vjerovatnoća građanskog rata relativno mala – velikim dijelom zato što političke podjele Amerike više ne spadaju u jasne geografske kategorije kao što su sjever protiv juga, niti su usredsređene na jedno sporno pitanje kao što je ropstvo – zemlja se sada suočava sa različitim vrstama prijetnji.
Potencijalno je vjerovatniji drugačiji oblik nasilja, koji se više manifestuje kao kontinuirani terorizam širom zemlje nego kao organizovani separatizam.
Civili u Americi su teško naoružani
Treba zapamtiti da su SAD vjerovatno prve u svijetu po broju vatrenog oružja u rukama privatnih lica. Iako Sjedinjene Države čine samo 4% svjetske populacije, one posjeduju otprilike 40% svjetskog vatrenog oružja. Ovo je prema podacima Small Arms Survei, nezavisnog istraživačkog projekta sa sjedištem u Švajcarskoj.
Procjenjuje se da u SAD postoji 393 miliona komada vatrenog oružja u privatnom vlasništvu – više od jednog pištolja po glavi stanovnika. U SAD ima više oružja u civilnom posjedu nego u ostalih 25 najvećih zemalja svijeta zajedno.
Samo u 2020. u SAD kupljeno je više oružja – skoro 23 miliona – nego bilo koje druge godine u istoriji. Ova sveprisutnost oružja u Sjedinjenim Državama, primijećuju Sajmon i Stivenson, „čini takozvani otpor bez vođe, kakav zagovaraju teoretičari milicije s kraja dvadesetog vijeka, a koji sada oličava krajnja desnica, sve verodostojnijim“.
Najvatreniji branioci prava na oružje su i oni koji žele novi građanski rat
Među najvatrenijim braniocima prava na posjedovanje oružja su oni koji kažu da žele još jedan građanski rat. Posjedovanje oružja je takođe motivisalo pokrete milicija početkom 1990-ih i odigralo je veliku ulogu u motivisanju Timotija Mekveja da izvrši bombaški napad u Oklahoma Sitiju 1995, najsmrtonosniji teroristički napad na američkom tlu do 11. septembra 2001.
Ako SAD izbjegnu stvarni građanski rat, nije teško zamisliti seriju mračnih scenarija sa nizom politički nasilnih akcija koje bi destabilizovale zemlju, dodatno učvrstile postojeće podjele i ozbiljno dovele u pitanje sposobnost vlade da zaštiti svoje građane.
U svojoj knjizi iz 2023. o eroziji demokratskih normi u Americi, tadašnji predsjednik Savjeta za spoljne odnose Ričard Has iznio je mogućnost da bi se SAD mogle suočiti sa verzijom produžene krize koju je doživjela Sjeverna Irska.
IRA kao uzor
“Ako postoji model za ono čega se trebamo plašiti“, upozorava Has, „to dolazi iz Sjeverne Irske i tri decenije borbi koje su počele kasnih 1960-ih, uključujući više paravojnih grupa, policije i vojnika, i koje su rezultirale oko 3.600 mrtvih i nagli pad privrede“.
Vodeći američki bijeli rasisti, dugo među najistaknutijim zagovornicima građanskog rata i pobune, naveli su primjer Sjeverne Irske i njene vodeće terorističke organizacije, Irske republikanske armije (IRA), kao vrijedne ugledanja.
– Uskoro će naša sopstvena verzija biti široko rasprostranjena – napisao je Robert Majls, jedan od prvih vođa američkog krajnje desničarskog podzemlja, pod nordijskim kodnim imenom „Fafnir“ na internet forumu kasnih 1980-ih. „Obrasci operacija IRA će se vidjeti širom ove zemlje. Uskoro će Amerika ponovo postati Irska.“
Potencijal za napade se ne može zanemariti
Uprkos neospornim rezultatima predsjedničkih izbora 2020, hapšenju više od 1.000 izgrednika koji su učestvovali u upadu u Kapitol 2021, priznanju krivice ili osudi najmanje polovine tih slučajeva, pretnja je, kako navode ovi novinari, i dalje prisutna.
S obzirom na dug istorijski put koji je kulminirao događajima od 6. januara, kontinuirano širenje i sveprisutnost teorija zavjere i rastući rasizam, antisemitizam i ksenofobija koji su ušli u glavni tok političkog i društvenog diskursa u SAD, zajedno sa lako dostupnim oružjem, potencijal za novo politički motivisano nasilje, uključujući masovne pucnjave, napade na kritičnu infrastrukturu, bombaške napade i druge napade, ne može se odbaciti ili ignorisati, navodi se kolumni Brusa Hofmana i Džejkoba Vera, prenosi Blic.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu