Islandski meteorološki zavod upozorio je da je Hagafel “glavna lokacija za erupciju”, nakon što je otkriven magmatski gas u bušotini u Svartsengiju, za koji stručnjaci navode da predstavlja signal da je erupcija neizbježna.
Iz obližnjeg grada Grindavika već je evakuisano 4000 stanovnika nakon što je proglašeno vanredno stanje i postoji velika vjerovatnost da se više nikada neće tamo vratiti. Vulkanolog Haraldur Sigurdson izjavio je da, u slučaju erupcije, očekuje da bi mogla eruptirati u more i da bi Grindavik trebalo da se “reorganizuje”.
– I mene brine luka. Nije potrebno puno da se uništi ova luka, dovoljno je da se napuni lavom – rekao je Haraldur.
– Obje pukotine nalaze se u luci i čak i ako magma negdje izađe napolje, ona teče u luku, jer ovo je depresija. Dakle, gledajući širu sliku, ovaj bi grad trebalo potpuno reorganizovati – dodao je stručnjak.
Seizmička aktivnost je već oštetila grad, ostavivši za sobom veliku pukotinu koja prolazi kroz Grindavik.
Zatišje sve do 2021. godine
Zanimljivo je da poluostrvo Rejkjanes nije doživjelo erupciju osam vijekova, sve do 2021. godine.
Od tada su se pak dogodile tri erupcije, i to sve u udaljenim nenaseljenim područjima, a vulkanolozi vjeruju da bi ovo mogao biti početak nove ere aktivnosti u regiji.
Ejtor Rejnison, stanovnik Grindavika, smatra da mnogi ne žele više tamo ići.
– Biće puno ljudi koji neće htjeti tamo ići. Moja je majka izjavila da ne želi više nikad tamo da ide – izjavio je Rejnison.
“Nije pitanje da li će se dogoditi već kada”
Viša predavačica nauke o Zemlji na Univerzitetu u Mančesteru Margaret Hartli rekla je da se o erupciji treba govoriti u smislu “kada” će se dogoditi, a ne “da li” će se dogoditi.
– Mislim da će do erupcije doći, ali veliko je pitanje kada bi se to moglo dogoditi. Najvjerovatnije će se stvoriti pukotina tako što će porasti pritisak mjehurića gasa u nasipu koji će početi da tjera magmu prema površini, razbijajući koru – dodala je i objasnila da se taj proces može uporediti s mućkanjem limenke gaziranog pića – čim se otvori otvor na vrhu limenke, piće krene da izlazi sa puno pjene.
Naučnici su otkrili kolika bi mogla da bude ova erupcija i hoće li se mjeriti s Ejafjadlajekidlom, u kojem je otkazano 50.000 letova i pogođeno osam miliona putnika.
Upravo to je dovelo do najveće globalne obustave vazduhoplovstva još od Drugog svjetskog rata.
Važno je napomenuti da je Island posebno žarište za seizmičku aktivnost jer se nalazi na granici tektonskih ploča zvanoj Srednjoatlantski greben.
To je međusobno povezan planinski lanac okeanskog dna, a srednjeokeanski grebeni zauzimaju osam odsto površine Zemlje. Nastanak srednjeokeanskih grebena vezan je za područja razmicanja litosfernih ploča.
Island se nalazi iznad plaštne perjanice, odnosno mjesta gdje se rastopljena vruća masa iz unutrašnjosti izdiže prema površini, a područja na površini Zemlje do kojih dopire plaštna perjanica nazivaju se “vruće tačke”.
Evakuacije i sumpor-dioksid
Evakuisani stanovnici vraćali su se u grad svaki dan kako bi pokupili svoje stvari, ali su morali da pobjegnu u utorak nakon što je tamošnji meteorološki zavod rekao da su njihovi mjerači otkrili sumpor-dioksid.
Prošle nedjelje je Grindavik postao obrubljen masivnim pukotinama u zemlji koje ispuštaju paru – rezultat magme koja se kreće pod zemljom i gura se na Zemljinu koru. Meteorološki zavod (IMO) otkrio je da magma teče u tlo i lomi stijene na udaljenosti od 14 kilometara.
Metju Roberts iz IMO rekao je da je magma probila tlo ispod Grindavika “gotovo poput podzemnog teretnog voza”.
Fotografije koje su tada nastale pokazuju pukotine koje se pojavljuju u tlu, a očekuju se i daljnja oštećenja zgrada i puteva. Zapadni dijelovi grada Grindavika su utonuli u zemlju.
Obližnje geotermalno odmaralište Plava laguna, jedna od glavnih turističkih atrakcija Islanda, zatvoreno je barem do kraja novembra zbog opasnosti od erupcije.
Srećom, do sada niko nije poginuo.
„Vulkanska nestabilnost mogla bi da traje decenijama“
– Ne očekujemo eksplozivnu erupciju, iako to nije nužno dobra stvar. Erupcija niskog intenziteta mogla bi da znači izlivanje lave iz niza pukotina nedjeljama i nedjeljama. Island se bori protiv dolaska lave na različite načine, ali priroda uvijek pobjeđuje ako erupcija traje dovoljno dugo – rekao je Metju Roberts, prenosi Blic.
– Očekujemo vulkanske erupcije duž cijelog poluostrva, a ne samo na jednom mjestu. Ova nestabilnost bi mogla da traje decenijama – dodao je on.