Na jugozapadnom poluostrvu Rejkjanes od juče je zabilježeno više od 700 zemljotresa, a uprkos tome što je bio nešto slabiji nego prethodnih dana, erupcija vulkana Fagradalsfjal mogla bi da se dogodi svakog trenutka. Island je posljednjih dana pogodilo hiljade zemljotresa.
Evakuisani stanovnici rekli su da su čuli “zastrašujuće zvukove” ispod zemlje, a onima koji su dobili dozvolu da se vrate po neke stvari, rečeno je da smjesta sve bace i bježe ako začuju sirene.
Oko grada su se pojavile ogromne vrtače, a dramatični snimci iz vazduha koje je objavila Obalna straža prikazuju rascjep koji prolazi središtem mjesta i iz kojeg izlazi dim dok se magma približava površini.
Vlasti su zauzete izgradnjom odbrambenih zidova oko obližnje geotermalne elektrane, za koje se nadaju da će moći da je zaštite od tokova lave. Svi vjeruju da je erupcija vulkana neizbježna.
Gudrun Hafštajnsdotir, islandska ministarka pravde, rekla je da je veliki nasip dizajniran da zaštiti geotermalnu elektranu Svartsengi, koja se nalazi nešto više od šest kilometara od Grindavika.
U fabriku se dovozi oprema i materijali koji bi mogli da popune 20.000 kamiona, a izgradnja počinje čim stigne zvanično vladino odobrenje.
Fabrika obezbjeđuje toplu i hladnu vodu i struju za cijelu zemlju, a portparol operatera HS Orka rekao je da prekid neće uticati na snabdijevanje električnom energijom glavnog grada Rejkjavika.
Ispod grada se već neko vrijeme gomila magma, a stručnjaci su juče rekli da se ispod njega razvio koridor dug 14 kilometara. Erupcija se, kako kažu, može desiti bilo gdje duž tog koridora.
Metju Džejms Roberts iz islandske meteorološke kancelarije rekao je:
– Magma je odmah ispod površine zemlje. Postoji ogromna neizvjesnost. Da li će biti erupcije i, ako da, kakva će šteta biti.
Šef Odjeljenja za javnu bezbjednost rekao je da postaje “sve teže” ući u područje Grinvadika jer ogromne rupe nastavljaju da se šire:
– To područje nastavlja da tone, a na površini se stalno stvaraju nove pukotine. Ovo područje pomalo liči na veliki glečer koji je ispucao, tako da je veoma opasno biti unutar tog područja.
Proteklih dana i dalje je bilo dozvoljeno da brzo odu svojim kućama da pokupe stvari i uzmu kućne ljubimce, ali sve one koji danas odluče da se vrate svojim kućama biće u pratnji ekipa Hitne pomoći.
Štab civilne zaštite u saopštenju za javnost ističe da je područje oko Grindavika opasno.
– Meteorološki zavod nastavlja mjerenje trajnih deformacija tla u vertikalnom pomjeranju koje je nastalo kod Grindavika – saopšteno je.
Seizmička aktivnost tokom noći bila je slična onoj prethodnog dana, sa “oko sto zemljotresa na čas”. Većina je bila slaba, ali najveće su bile tri, jedan i 2.8 stepeni.
Preteća erupcija podsjetila je mnoge mještane na 2010. godinu, kada je eruptirao još jedan islandski vulkan Ejafjalajokul.
Ovako može doći do snažne erupcije
– U slučaju da lava koja je blizu površine, pokupi malo vode iz okeana, i probije čep, može doći do snažne erupcije koja bi imala negativne posljedice na život ljudi, floru i faunu – izjavio je danas geolog Dragan Milovanović povodom zemljotresa na Islandu i moguće erupcije vulkana, pa dodao:
– Erupcija se očekuje, ali to je priroda i još je veliki broj napoznanica da bi se mogao dati odgovor kada i zašto. Zemljotresi koji su uobičajeni, i to malog intenziteta ali veoma česti, dogodili su se na Islandu, ali erupcije nema. Očigledno da je priroda još dovoljno velika napoznanica – rekao je Milovanović.
Kako je naveo, jedna od mogućnosti je da magma još nije došla iz magmatske komore i izašla na površinu.
Druga mogućnost je, rekao je on, da ta magma ide negdje dalje, odnosno da neće biti na ostrvu, imajući u vidu da je Island tačno na velikoj pukotini, zbog čega je moguće da lava ode i izlije se u nekom dijelu okeana koji nije značajan jer ne ugrožava živote ljudi.
– Ta velika razlomna struktura koja je na središnjem dijelu Atlantskog okeana, gdje dvije velike ploče, evropska i američka, odlaze jedna od druge – to je zona divergencije i tu je vulkanizam intenzivan već milionima godina, i to nije nepoznanica – rekao je Milovanović.
U slučaju da se erupcija dogodi na kopnu, Milovanović ocjenjuje da bi bila minorna ukoliko lava ne bi došla u reakciju sa vodom.
Kako je objasnio, ako naiđe na led i snijeg, lava zbog visoke temperature zagrijava vodu koja prelazi u vodenu paru, koja se naglo povećava, raspršava lavu i stvara oblak koji može da ometa avio saobraćaj, prenosi Blic.
– Kada padne, može imati negativne posljedice na živalj koji je tu. Mada je na Islandu bilo velikih erupcija, bilo je i katastrofalnih erupcija, lično ne očekujem da će do toga doći – ocijenio je on.