On podrazumijeva da se, podsjećamo, restrukturiranje može uraditi u nekoj vrsti neformalnog postupka, pred institucionalnim posrednikom, a prije nego što se i dođe u situaciju da se razmatra predstečajni ili stečajni postupak.
Vlada RS je danas utvrdila Nacrt ovog zakona, ističući da im je to bila i jedna od obaveza iz Programa ekonomskih reformi 2017-2019. godine, Reformske agende, pa i Pisma namjere prema MMF-u.
Ovo, međutim, nije prvi put da je Vlada RS razmatrala i utvrdila nacrt ovog zakona. To je već urađeno u martu prošle godine, ali nije dalje od toga odmaklo.
Kako je za Srpskainfo potvrđeno u Ministarstvu privrede i preduzetništva, nacrt utvrđen prije godinu i po dana nije ni upućen Narodnoj skupštini RS i povučen je iz procedure, u paketu sa nekoliko drugih zakona koji nisu razmatrani. Zato je Vlada RS sada utvrdila novi nacrt zakona, kojim se uređuju uslovi za pokretanje i postupak sporazumnog vansudskog finansijskog restrukturiranja privrednih društava i preduzetnika u Republici Srpskoj.
Sporazumno finansijsko restrukturiranje je dobrovoljni, vansudski model restrukturiranja korporativnih dugova kroz redefinisanje dužničko-povjerilačkih odnosa između privrednog društva ili preduzetnika u finansijskim teškoćama i njegovih povjerilaca, prvenstveno banaka, ali i drugih povjerilaca kao što su značajniji dobavljači, baziran na najboljim međunarodnim iskustvima i osmišljen da omogući sprovođenje pregovora uz podršku Privredne komore RS, kao institucionalnog posrednika – navode iz Vlade RS.
Takav postupak se, ističu, pokreće kada prijeti poslovni neuspjeh u ranoj fazi, odnosno kada se pojave prve teškoće u poslovanju, a kada je moguć oporavak i finansijska konsolidacija dužnika. To bi bila prva opcija koju je moguće i potrebno provesti da bi se riješili problematični krediti preduzeća ili radilo na finansijskom ozdravljenju.
Za ovakav zakon se već dugo zalaže upravo Privredna komora RS, koja njime dobija i novu ulogu, posrednika. Smatraju da bi ovakav zakon pomogao i u poboljšanju likvidnosti privrede, što je njen gorući problem.
– Donošenjem ovoga zakona zaokružiće se i pravni okvir restrukturiranja, jer pored restrukturinja definisanog Zakonom o stečaju, postupak dobrovoljnog vansudskog finansijskog retrukturiranja je fleksibilniji, stvara manje direktne, ali i niže indirektne troškove za društvo u teškoćama – kaže portparol Privredne komore RS Vladimir Blagojević.
Kako ističe, smanjuje se i rizik prekida poslovne saradnje sa dobavljačima i kupcima i lančana reakcija povjerilaca u slučaju javnog restrukturiranja.
U odnosu na postupak pred sudom, postupak pred posrednikom bio bi neformalan, kraće bi trajao, manji bi bili troškovi i slično.
Druge mjere
Druge mjere koje se mogu preduzeti u istom cilju i koje su dostupne u pravnom sistemu Republike Srpske su propisane stečajnim propisima, i to finansijsko restrukturiranje dužnika u prethodnom stečajnom postupku, reorganizacija u stečaju i prodaja pravnog lica, odnosno imovine u postupku bankrotstva, navode iz Vlade RS.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu