U Republičkom hidrometeorološkom zavodu RS, koji su inicijatori obilježavanje 50 godina od zemljotresa koji je devastirao grad na Vrbasu su rekli da su upravo zbog toga željeli da se ove godine tom događaju više posveti pažnje.
Važno je da se obilježi, sa više pažnje i da ne prođe tek tako kao i svake druge godine. I za 30 i 40 godina to obilježevanje je bilo praćeno nekim velikim međunarodnim konferencijama, međutim ove godine to nije slučaj. Mi smo mislili da će ta inicijativa doći od Grada, s obzirom da se na teritoriji Banjaluke desio tako značajan zemljotres, međutim sve ovo vrijeme nije postojala nikakva naznaka da će se nešto pokrenuti. S obzirom da smo mi organizacija koja se bavi monitoringom seizmoloških pojava u gradu, a i na nivou Republike odlučili smo da mi pokrenemo inicijativu da to ne prođe tek tako nezapaženo – rekla je načelnik Odjeljenja za opservatorsku seizmologiju Snježana Cvijić-Amulić.
Pored svega što se dešavalo 26. i 27.oktobra 1969. godine ona kaže da je kroz istoriju bilo još zemljotresa koji su obilježili ovo područije.
– To je pogotovo značajno imajući u vidu da se urbani dio grada proširio bar pet puta u odnosu na 1969. godinu. Sa druge strane seizmološka opasnost ima tendenciju porasta kao posljedica naglog razvoja i urbanizacije. Upravo zbog toga mora se veći značaj dati seizmološkoj pojavi kakav je zemljotres. Mi smatramo da ta problematika nije za zanemarivanje i veoma je aktuelna s obzirom na visoku opasnost i broj žrtava u katastrofi koja je zadesila Banjaluku 1969. godine – navela je Cvijić-Amulić.
Naglasila je da svi trebamo biti svjesni da postoji visoka seizmička opasnost na ovom području.
– To znači da ako se desio zemljotres 1969. godine sa takvim posljedicama i takvog intenziteta onda postoji vjerovatnoća da se tako nešto opet desi – precizirala je ona i dodala da je u regiji Banjaluka lani jbilo registrovanih zemljotresa, od kojih su neke građani osjetili, a neke nisu.
Rekla je da su pripreme za obilježavanje ovog značajnog datuma za Banjaluku tek u začetku.
– Željeli smo da se osmisli malo veći događaj jer ono što se tada dogodilo u gradu to i zaslužuje. Mi kao zavod ćemo pripremiti informacije iz domena seizmološkog monitoringa, opservacije i interpretacije seizmoloških podataka te informaciju o istraživanju seizmičke opasnosti i smanjenju seizmičkog rizika za Banjaluku i njenu regiju – precizirala je Cvijić-Amulić.
Navela je da Muzej RS priprema postavku i brošuru koja će pratiti izloženo.
– Tako će i one generacije koje tada nisu bile rođene moći vidjeti kako je grad izgledao prije, kako poslije zemljotresa i šta se sve događalo. Isto tako da postanu svjesni da je zemljotres opasnost koja za samo nekoliko sekundi može sve da uništi – istakla je ona.
U Gradskoj upravi su potvrdili da je Republički hidrometerološki zavod RS uputio inicijativu da se obilježi 50 godina katastrofalnog zemljotresa te da je inicijativa i prihvaćena. Rekli su da su oni preuzeli ulogu organizatora.
Šef Kabineta gradonačelnika Milan Grubor je rekao da je održan prvi sastanak na kojem su prisustvovali predstavnici Republičkog hidrometerološkog zavoda, Republičkog zavod za geološka ispitivanja, Muzeja RS, Kulturnog centra Banski dvor, Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta, Arhiva RS, Muzeja savremene umjetnosti RS, gradskih odeljenja te pojedinih ministarstava.
– Na prvom sastanku smo prošli dinamiku rada i dogovoreno je da do 15. jula sve institucije dostave prijedloge na koji način bi obilježili dan kada se dogodio katastrofalni zemljotres u Banjaluci – naveo je on. Dodao je da je za sada poznato da će razni događaji biti organizovani, dva dana 26. i 27. okotbra.
– Centralni događaj, akademija obilježavanja biće održana u Banskom dvoru i biće praćena odgovarajućim kulturnim programom. Imaćemo izložbe, biće napravljen arhivski katalog fotografija, a planirano je i snimanje dokumentarnog filma koji će govoriti o svemu što se događalo u Banjaluci u to vrijeme – objasnio je Grubor. Rekao je da će pozvati i gradonačelnike gradova koji su u tom teškom vremenu pomogli Banjaluci.
– Pravu sliku onoga što će se dešavati u gradu imaćemo tek nakon 15. jula kada dobijemo programe i napravimo konačan plan – naveo je Grubor.
Banjaluka, grad u ruševinama
Zemljotres u Banjaluci se desio 27. oktobra 1969. godine i bio je magnitude 6,4 po Rihterovoj skali. Počeo je neuobičajeno jakim prethodnim udarom, u noći 26. oktobra, a podrhtavanje tla se nastavilo i idućeg dana. Poginulo je 15 Banjalučana, a 1.117 ljudi je teže i lakše povrijeđeno.
Materijalna šteta je bila ogromna jer je zemljotres devastirao grad. Potpuno je uništeno 86.000 stanova i kuća, 266 školskih objekata, 152 zgrade javne uprave i administracije, 146 kulturnih ustanova, 133 zdravstvena objekta i 29 socijalnih ustanova. Privreda je pretrpila značajne gubitke. Sva preduzeća su naredni period radila sa značajno smanjenim kapacitetima, a neka su potuno prestala sa proizvodnjom.
Autobusi su iz Banjaluke odvezli osnovce i srednjoškolce koji su, skoro započetu, školsku godinu završili u raznim krajevima bivše Jugoslavije. Banjaluka je ostala bez struje i vode, a vojska je zajedno sa građanima raščišćavala ruševine i spasavala zatrpane.
„Krivi sat“ na Trgu Krajine
Na banjalučkom Trgu Krajine postavljen je „krivi sat“ na kojem kazaljke vječno stoje postavljene na 9 sati i 11 minuta kao sjećanje na 27. oktobar 1969. kada je Banjaluku pogodio najsnažniji zemljotres u njenoj istoriji.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu