Broj tijendžera i djece primljenih u bolnicu zbog poremećaja u prehrani se kroz posljednje desetljeće alarmantno povećao.
Tako je broj ispovijesti osoba do 18 godina skočio sa 1.700 u 2010. godini na 4.500 prošle godine. Još gore od toga, kada su u pitanju djeca mlađa od 13 godina, broj priča se utrostručio od 2010. godine. Konkretno, povećao se sa 74 na 229.
Usljed uznemirujućeg povećanja broja mladih osoba sa poremećajima u prehrani, stručnjaci su upozorili kako društvene mreže i kultura dijeta koju propagiraju razne poznate ličnosti značajno pridonose ovom trendu. Posebno su zabrinjavajuće tzv. internetske ‘pro ana’ stranice koje promovišu anoreksiju, piše Daily Mail.
Takođe se ističe kako je potrebno prilagoditi obrazovanje radnika u medicinskom polju, kako bi lakše uočili znakove poremećaja u prehrani kod mladih osoba.
Postoji trend rasta djece koja su na dijetama. Dok su odrasle osobe naučile ignorisati savjete i poruke o gubitku kila, posebno u ovo doba godine, na djecu one imaju jači uticaj – rekla je dr. Agnes Ajton sa Royal College of Psychiatrists u Londonu i dodala da pažnju treba usmjeriti na grupe na društvenim mrežama koje podstiču nezdravo ponašanje, posebno slavne osobe koje su djeci često uzor, a promovišu razne dijete.
Važno je zapamtiti da nisu samo djevojčice pod rizikom. Prošle godine je u bolnicu primljeno šest djevojčica mlađih od devet godina sa poremećajem u prehrani, a 10 dječaka u istoj dobnoj grupi. U kategoriji od 10 do 12godina primljeno je 186 djevojčica i 27 dječaka. U rasponu 2018./2019. je među osobama od 18 godina i mlađe, najuobičajnija pojava poremećaja kod onih između 13 i 15 godina, od čega su 1,056 djevojčice, a 53 dječaci. Poremećaji u prehrani su među najubojitijim mentalnim poremećajima, prenosi Rtl.hr.
Tom Guin, član humanitarne organizacije Beat, izjavio je kako društvene mreže nikada nisu jedini uzrok razvitka poremećaja u prehrani, ali može imati izuzetno štetan uticaj na ljude koji od njega već boluju.
– Takozvani ‘pro ana’ (anoreksija) i ‘pro mia’ (bulimija) sadržaj dodatno podstiče bolest kod osoba koje se s njom bore, a lako je dostupno – rekao je on i dodao da bi se platforme društvenih mreža trebale pobrinuti da sadržaj tog tipa ne dospijeva na mrežu, kao što je to slučaj sa slikama samoranjavanja.
Ema Tomas, izvršna direktorka udruženja Young Minds, istaknula je da je djeci i mladima i dalje poprilično teško dobiti pomoć prije nego slučaj dostigne kritičnu tačku.
– Dobijanje pomoći u ranoj fazi pojave poremećaja može spriječiti eskalaciju problema, odnosno povećava se vjerovatnoća da će se osoba potpuno oporaviti. Vlada mora rano otkrivanje učiniti prioritetom i osigurati da svako dijete dobije pomoć kada mu je potrebno – rekla je Tomas.
Između 2017. i 2018. je približno 16 poziva dnevno upućeno linijama za podršku djeci, kao što je NSPCC's Childline, od strane djece koja se bore sa anoreksijom i bulimijom, a analiza je pokazala da su djeca bombardovana savjetima kako sakriti svoj poremećaj od porodice i prijatelja te kako se potajno riješiti hrane, piše Daily Mail.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu