Politika

“Što brže i nebirokratski” Bivši visoki predstavnici traže da se BiH PRIMI U EU

Bivši visoki predstavnici Kristijan Švarc-Šiling i Valentin Incko traže od Evropske komisije da se BiH "brzo i nebirokratski" primi u EU.

“Što brže i nebirokratski” Bivši visoki predstavnici traže da se BiH PRIMI U EU
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Od NATO-a zahtijevaju garancije da će zaštititi stanovništvo BiH. Smatraju i da se Srbiji “treba oduzeti status kandidata za učlanjenje”.

– 24. februar 2022. predstavlja crni dan u istoriji Evrope jer postoji opasnost da bi ovakva agresija na jednu suverenu državu mogla potaknuti druge diktatore na slične korake – ovim riječima su se dva bivša visoka predstavnika u BiH obratili predsjednici Evropske komisije, reagujući na dramatičan razvoj situacije u Ukrajini i napade ruske vojske na civilne ciljeve.

Pregovori o učlanjenju bez odlaganja

S obzirom da su se za hitan prihvat Ukrajine u EU založile članice EU: Bugarska, Češka, Estonija, Letonija, Litvanija, Poljska, Slovačka i Slovenija – sada je, smatraju bivši visoki predstavnici, trenutak da se sa zemljama zapadnog Balkana, koje teže članstvu u EU, započnu pregovori o učlanjenju bez odlaganja. To se mora odnositi i na BiH i to bi morala biti pouka iz dešavanja tokom posljednjih šest dana, kaže se u zajedničkom apelu Incka i Švarc-Šilinga upućenom predsjednici Evropske komisije.

– EU bi trebala što brže i nebirokratski primiti BiH u EU – smatra Švarc-Šiling i dodaje kako Evropljani imaju i moralnu obavezu prema BiH.

FOTO DEJAN BOŽIĆ/RAS SRBIJA
FOTO DEJAN BOŽIĆ/RAS SRBIJA
Krisitijan Švarc Šiling

“NATO ima obavezu da djeluje u BiH”

Dvojica bivših visokih predstavnika u BiH ukazuju kako NATO i EU sa svojim EUFOR-trupama imaju kako mandat, tako i obavezu prema BiH.

– Ona proizilazi iz Dejtonskog mirovnog sporazuma i sporazuma Berlin plus (sporazum o zajedničkom vojnom djelovanju između NATO i EU) i nalaže očuvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH, i pored toga što ova zemlja nije članica NATO ili EU – kaže Incko.

I pored te obaveze, oni pozivaju NATO i generalnog sekretara Jensa Stoltenberga da pruži „snažne garancije stanovništvu BiH da neće biti ostavljeni na cjedilu, kao prije 30 godina. Od njega traže i da „poduzme neophodne korake u cilju sprečavanja prijetnji postojanju BiH”.

– Niko ne zna koji su sve Putinovi ciljevi. Zato Vas molimo da učinite sve što je u Vašoj moći da zaštitite BiH. Njeni građani moraju dobiti garancije NATO u slučaju da se rat proširi na Zapadni Balkan – kaže Incko.

Pročitajte još

Incko ne vjeruje da se „Putin i Lavrov ujutro bude sa mislima o Banjaluci”, ali to ne mora da znači da se ona jednoga dana ne bi mogla naći na dnevnom redu, prenosi DW.

Stoga, visoki predstavnici traže slanje NATO trupa na Brčko-koridor i granicu BiH sa Srbijom, pozivajući se na Stoltenbergovu nedavnu izjavu: „Kremlj pokušava da NATO i EU dovede u situaciju da pruže manje podrške svojim partnerima i zato naš kolektivni odgovor mora biti davanje još veće podrške zemljama kao što su BiH , Moldavija i Gruzija kako bi im pomogli da uspiju u svojim demokratskim reformama i putu koji su sami odabrali”.

Srbiji oduzeti status kandidata?

Incko i Švarc-Šiling idu i korak dalje. Smatraju da bi Srbiju, koja odbija uvesti sankcije Rusiji, trebalo isključiti iz kandidature za članstvo u EU.

Pozivaju se na prvog visokog predstavnika u BiH Karla Bilta, koji je prije nekoliko dana na tviteru napisao da se Srbija svojim stavom prema Rusiji „diskvalifikuje iz procesa učlanjenja“, kao i da „za zemlje, koje ne dijele evropske vrijednosti, zapravo nema mjesta u EU”.

– Slažem se sa Karlom Biltom – kaže Valentin Incko za DW, „ali mogao je to reći i ranije“.

Pisma Stoltenbergu i Ursuli von der Lejen kao i zajednički apel visoki predstavnici uručili su Generalnom konzulatu BiH u Frankfurtu.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu