Društvo

Nastavak dobre prakse: Tekstilcima i obućarima i dalje NAJVEĆE STIMULACIJE

Industrija tekstila, kože i obuće od 2011. godine plaća doprinose za zaposlene po umanjenoj osnovici, što je uvedeno kao pomoć države u ublažavanju negativnih posljedica svjetske ekonomske krize. Ovu povlasticu imaju i danas.

Nastavak dobre prakse: Tekstilcima i obućarima i dalje NAJVEĆE STIMULACIJE
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Riječ je o tome da poslodavci iz ove industrije za zaposlene koji ostvaruju manju platu od prosječne bruto plate u Republici Srpskoj plaćaju doprinose po osnovici od 25 odsto od prosječne mjesečne bruto plate iz prethodne godine. Prošle godine je prosječna bruto plata iznosila 1.546 KM, što znači da je osnovica za doprinose u ovoj godini 386,5 KM.

Danas ova industrija ima zavidne rezultate poslovanja. Po podacima Agencije za posredničke, informatičke i finansijske usluge, dobit preduzeća iz industrije tekstila, kože i obuće na kraju prošle godine iznosi 41,6 miliona KM.

Više zaposlenih

Srpskainfo je pitala nadležne o rezultatima ove olakšice, te da li je eventualno u planu da se mjera ukine ako imamo u vidu zbog čega je mjera donesena.

Odgovori zavise od onoga koga pitate, mada su svi saglasni da su, zahvaljujući manjoj osnovici za doprinose, očuvana radna mjesta i povećan broj zaposlenih sa oko 7.000 na više od 13.000 radnika.

U Ministarstvu privrede i preduzetništva RS za Srpskainfo ocjenjuju da industrija tekstila, kože i obuće ima veliki značaj za privredu Republike Srpske s aspekta angažovanja radne snage, jer ovaj sektor trenutno zapošljava 13.541 radnika ili oko 23 odsto ukupno zaposlenih radnika u prerađivačkoj industriji.

Međutim, industrija tekstila, kože i obuće je niskoakumulativna grana privrede, te povrat uloženih sredstava (investicija), kako kažu, zahtijeva duži vremenski period.

– U cilju stimulisanja ovog sektora industrije koji zapošljava veliki broj radnika (radno intenzivan sektor), od 2011. godine se pruža sistemska podrška kroz primjenu manje osnovice za obračun doprinosa za zaposlene. Najznačajniji pozitivni efekti primjene ove mjere bili su rast obima proizvodnje, rast izvoza, veći ukupni prihodi, povećanje broja zaposlenih, te rast prosječne neto plate. Značajno je napomenuti da je ovaj sektor 2016. zapošljavao 11.565 radnika, a prošle godine 13.541 radnika – navode u Ministarstvu.

Planirano je da se u narednom periodu, kako ističu, nastavi s primjenom niže osnovice doprinosa.

U posljednji čas

Radovan Pazurević, potpredsjednik Skupštine Udruženja tekstila, kože i obuće i direktor fabrike „Sanino“ Derventa, za Srpskainfo ocjenjuje da je umanjena osnovica za doprinose uvedena u posljednji čas.

FOTO SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
Radovan Pazurević

– Takva olakšica je već postojala u Federaciji BiH i u okruženju. Htjeli smo da izbjegnemo scenario da strane kompanije odu iz Srpske i da nas novi partneri zaobilaze. Dakle, samo smo se izjednačili s drugima. Imali smo i sreću da je NSRS prihvatila naš prijedlog – navodi Pazurević.

Zahvaljujući tome, kako kaže, ova industrija je stala na noge i uspjela je da stabilizuje svoje poslovanje.

– Nismo nikada dugovali, bar značajnije firme, ni poreze ni doprinose, što ranije nije bio slučaj. Isplate zarada radnicima su blagovremene, a mislim da je trenutno prosječna neto plata oko 930-940 KM. U mojoj firmi je prošlog mjeseca bila oko 945 KM – kaže on.

Pročitajte još

Po njegovim riječima, industrija tekstila, obuće i kože zaposlila je sve radnike sa evidencije za zapošljavanje koji je htio da radi.

– Sada ne možemo bukvalno naći nijednog radnika koji bi došao da radi, ne samo u Derventi nego i šire. Imamo strašan problem da nekoga nagovorimo da dođe u proizvodnju da radi – poručuje Pazurević.

Komentarišući ostvarenu dobit preduzeća iz ove dijelatnosti od oko 41 milion KM, on kaže da se iz vida gubi činjenica da vlasnici iz dobiti investiraju u novu opremu.

– Da bismo pratili trendove, svake godine moramo da ulažemo u novu opremu. Naša firma je u samo u prvoj polovini prošle godine investirala u nabavku nove opreme oko 370.000 KM. Ako niste u tom trendu, vas nema – poručuje Pazurević.

Može bolje

Danko Ružičić, predsjednik Sindikata tekstila, kože i obuće i potpredsjednik Saveza sindikata za privredu, za Srpskainfo ističe da je veoma važno podsjetiti javnost, ali i poslodavce, da je upravo Sindikat, zajedno s granskim udruženjom poslodavaca, izdejstvovao ove benefite kod Vlade RS.

– Mi smo najdirektnije učestvovali oko kreiranja tih mjera. Moram priznati da smo od ovoga očekivali bolji standard radnika, veće povećanje plata u grani. Pomaka jeste bilo, ali nismo zadovoljni iznosom povećanja. Prošle godine je prosječna neto plata u grani bila 710,9 KM, a u nju ulaze i primanja menadžera i ako neko prima topli obrok i regres. Prosjek je veći za 47 KM nego 2020. godine. Možda je sada prosječna plata oko 760 KM – ističe Ružičić.

Danko Ružičić
FOTO: GORAN ŠURLAN/RAS SRBIJA

Zaista je, kako dodaje, znatno povećan broj radnika u odnosu na godinu kada je uvedena subvencija, a smatra da ovu mjeru treba zadržati „jer sigurno plate ne bile u ovom iznosu da nema olakšice“.

– Poslodavci ne cijene naš trud oko dobijanja ovih subvencija od Vlade RS. Radnici iz ovog sektora bukvalno šest godina nemaju granski kolektivni ugovor, imaju problem sa primjenom osnovih prava iz Zakona o radu. Za ovu granu, kao i za druge, jedino je zakonita najniža plata, a sve preko toga je dobra volja poslodavca. Mislim da je ovo godina u kojoj se treba malo drugačije razmišljati da bismo sačuvali i radnike i radna mjesta, a i fabrike u kojima radimo. Moramo malo više para dati u plate, a manje u tehnološki razvoj dok ne prođe ova kriza, inflacija. Džabe sve ako radnici odu. Ionako odlaze, a glavni razlog su niska primanja – poručuje Ružičić.

Na konstataciju da potpredsjednik Skupštine Udruženja tekstila, kože i obuće tvrdi da je prosječna plata oko 930 KM, Ružičić kaže da je možda mislio na svoju firmu jer zna da se u „Saninu“ topli obrok isplaćuje.

– Sindikalna potrošačka korpa u aprilu je 2.156 KM, a samo hrana za četveročlanu porodicu je 924 KM. Dakle, plate su niske i moramo ih povećavati – poruka je iz Sindikata.

Veće plate

U Ministarstvu privrede i preduzetništva RS napominju da su, po osnovu Zakona o podsticajima, od ukupno dodijeljenih 32,5 miliona KM privrednim subjektima iz oblasti tekstila, kože i obuće isplatili 3,7 odsto (oko 1,22 miliona КM). U pet obračunskih perioda (od jula 2019. do decembra 2021. godine) samo 11 privrednih subjekta je koristilo podsticaj, odnosno povećalo platu radnicima iznad republičkog prosjeka.

Tri privredna subjekta su bili korisnici podsticaja u svih pet obračunskih perioda. Plate su povećane za 469 radnika ili za 3,5 odsto zaposlenih u sektoru tekstila, kože i obuće.

Izmjenama i dopunama Zakona o podsticajima u privredi Republike Srpske, od jula 2022. godine, zadržana je mjera podsticaja za sektor tekstila sa novim načinom obračuna iznosa podsticaja. Naime, ako se radnicima kojima je početni iznos plate niži od prosječne bruto plate iz prethodne godinu, poveća platu iznad te prosječne bruto plate, kod obračuna podsticaja plaćeni doprinosi na povećanu platu utvrđuju se kao razlika između plaćenih doprinosa na povećanu platu i iznosa doprinosa koji se plaćaju na najnižu platu u RS u obračunskom periodu za koji se traži podsticaj.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu