Naime, Ilon Mask, prvi čovjek vodećeg svjetskog proizvođača električnih automobila Tesla uoči Božića prepustio je krunu najbogatijeg čovjeka na svijetu Bernardu Arnaultu, francuskom preduzetniku koji dolazi iz mnogo tradicionalnije branše industrije luksuzne robe.
Prema podacima Blumbergovog indeksa milijardera, Arnault, saosnivač, predsjednik i glavni izvršni direktor kompanije Luj Viton Moët Henesi (LVMH), može se pohvaliti imovinom od 159 milijardi dolara dok Mask vrijedi 139 milijardi dolara.
Malo poznat
Novi poredak ukazuje koliko je tehnološki sektor ove godine prošao “bos po trnju” kada je riječ o berzanskom poslovanju. Naime, podizanje kamatnih stopa dovelo je do snažne rasprodaje dionica tehnoloških kompanija, pa je konkretno Musk samo ove godine izgubio 132 milijarde dolara dok Džef Bezos takođe donedavno najbogatiji čovjek svijeta, zbog pada vrijednosti Amazona ove godine posjeduje 84 milijarde dolara manje i pao je na 5. mjesto na ljestvici najbogatijih.
Bernard Arnault preko svoje holding kompanije najveći je pojedinačni dioničar LVMH-a te ima najviše glasačkih prava. Inače, ovo nije prvi put da je Francuz na vrhu ljestvice najbogatijih ljudi – Arnault je to bio i 2019, pa godinu kasnije te nakratko prošle godine.
Sa sjedištem u Parizu, LVMH je globalni konglomerat koji pod svojim okriljem ima 75 brendova – od skupih pića, preko visoke mode do kozmetike. Među njima su neki od najpoznatijih modnih brendova u svijetu, poput Bulgarija, Diora, Fendija, Živanšija, i naravno, Luj Vitona.
Najstariji brend u LVMH-ovoj kolekciji je vinarija Chateau d’Yquem, osnovana još krajem 16. vijeka.
Prošle godine kompanija je ostvarila 64,2 milijarde evra prihoda, petinu više nego predpandemijske 2019. godine. Moda i kožne torbe učestvuju sa 48 odsto u prihodima grupacije.
Ova najveća kompanija iz segmenta luksuzne robe ima više od 175.000 zaposlenih, a mreža prodajnih prostora broji čak 5.500 trgovina širom svijeta.
Iako je vrijednost dionica tokom ove godine pala za 7,8 odsto, što je Arnaultovu imovinu smanjilo za 18,9 milijardi dolara, LVMH je s tržišnom kapitalizacijom od 340,3 milijarde evra i dalje jedna od najvećih kompanija u svijetu, ispred divova kao što su Mastercard ili Nestlé.
Inače, u poređenju s ostalim najbogatijim ljudima svijeta, poput Džefa Bezosa ili Bila Gejtsa, Bernard Arnault nije previše poznatih izvan granica Francuske.
Kako piše Dojče Vele, u SAD je privukao pažnju tamošnjih medija 2019. kada je LVMH preuzeo čuvenog juvelira, kompaniju Tifani za gotovo 16 milijardi dolara.
U Njemačkoj je počeo da puni novinske stupce početkom 2021. kada je LVMH kupio kontrolni paket u Birkenstoku, iako je nejasno kako se taj proizvođač sandala uklapa u portfelj luksuznih brendova.
Inače, preduzetnički počeci Bernarda Arnaulta nisu sugerisali da će se baviti poslom kojim se danas bavi. Rođen u sjevernoj Francuskoj blizu granice s Belgijom, Arnault se nakon što je završio za inženjera zaposlio u očevoj građevinskoj firmi.
Kompanija se kasnije fokusirala na nekretnine, a on je ubrzo postao njen prvi čovjek.
U nišu luksuzne robe ulazi 1984. kada je preuzeo jedan propali biznis koji je uključivao brend Kristijan Dior i trgovine Le Bon Marche. LVMH je nastao 1987. spajanjem Luj Vitona i Moët Henesija, a Arnault je šef upravnog odbora kompanije postao 1989. godine i tu je funkciju zadržao sve do danas.
Kupovina, pa modernizacija
Nakon što je preuzeo vodeću ulogu u kompaniji, Arnault je krenuo u veliku kupovinu, preuzimajući jedan brend za drugim.
Većina njih u trenutku kada ih je kupio LVMH bila je loše poslovno vođena, sa zastarjelom poslovnom strategijom.
Nakon preuzimanja Arnault je većinom modernizovao upravljanje te angažirao dizajnere mlađe generacije.
“B.A”, kako ga zovu unutar kompanije, u tekstu modne kritičarke Suzi Menkes objavljenom 1999. u International Herald Tribuneu opisan je kao “Gospodar logotipova”.
Prema njenom sudu, iako je mnoštvo brendova “utopio” u korporativnu strukturu LVMH-a, svakom od njih ipak je omogućio određeni nivo nezavisnosti, svjestan njihove jedinstvenosti, dok su istovremeno postali profesionalnije vođeni.
Jedan od razloga uspjeha LVMH-a je i globalna ekspanzija prodaje, primarno na Aziju, svoje najveće tržište, te potom SAD i Evropu. Jednako važno je i što je Arnault prepoznao značaj interneta i prodaje putem tog kanala.
Iako velika čak i u globalnim okvirima, LVMH je danas kompanija kojoj više odgovara pridjev “porodica”. Svih petoro djece Arnaulta angažovano je u vođenju kompanije.
Zanimljivo, taj model vođenja “prepisali” su i njegovi konkurenti, pa tako porodični upravljački kadar ima i kompanija Kering, ali i Richemont.
Analitičari stoga postavljaju pitanje što će biti kada se Bernard Arnault jednog dana povuče s čelne pozicije. Je li jedno od njegove djece predodređeno da bude nasljednik ili će kompaniju podijeliti na pet dijelova, prenosi Blic.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu