Duga je 240 kilometara i ograđena ogradama i minskim poljima, zbog čega u njoj nema ljudske aktivnosti. No, ta izolacija je pretvorila ovo područje u raj za divlje životinje i biljke. Gugl je objavio fotografije DMZ-a prvi put ove sedmice, koje nude rijedak pogled u floru i faunu ove “ničije zemlje”.
Fotografije su dio projekta realiziovanogu saradnji s nekoliko korejskih institucija povodom primirja u Korejskom ratu, kojim su okončani sukobi 1953. godine i mapirana DMZ, iako tehnički rat nikad nije okončan jer mirovni sporazum nije potpisan.
Projekat omogućava virtuelnu turneju putem Gugleove strit vju opcije i naglašava kulturne relikvije i mjesta naslijeđa u blizini DMZ-a kao što su ratom razoreni objekti i odbrambeni bunkeri.
Međutim, najveće iznenađenje su fotografije više od 6.100 vrsta koje žive u DMZ-u, od reptila i ptica do biljaka.
Od ukupno 267 ugroženih vrsta u Koreji, u DMZ-u živi 38 posto.
– Nakon Korejskog rata, u DMZ-u je bilo minimalno ljudske aktivnosti u više od 70 godina, a oštećena priroda se oporavila sama. Kao rezultat toga, izgrađen je novi ekosistem kakav se ne vidi u gradovima te je postao utočište za divlje životinje – navodi se.
Stanovnici DMZ-a uključuju ugrožene planinske koze koje žive u stjenovitim planinama, jeleni s dugim očnjacima koji žive u starim šumama, vidre koje plivaju duž rijeke koja prolazi kroz dvije Koreje, ali i ugroženi zlatni orlovi koji provode zimu u civilnim pograničnim područjima gdje ih ljudi hrane.
Mnoge fotografije su načinjene pomoću kamera koje je postavio južnokorejski Nacionalni institut za ekologiju. Ove kamere su 2019. godine snimile mladog azijskog crnog medvjeda prvi put u 20 godina. Istraživači su bili oduševljeni jer su se brinuli za ovu vrstu koja je ugrožena zbog krivolova i uništavanja staništa.
Seung-ho Lee, predsjednik DMZ Foruma, grupe koja vodi kampanju za zaštitu ekološke i kulturne baštine ovog područja, 2019. godine je za CNN kazao da je DMZ postala oaza za ptice selice zbog pogoršanja uslova s obje strane granice. Sječa drveća i poplave nanijeli su štetu zemljištu u Sjevernoj Koreji, dok su urbani razvoj i zagađenje uništavali staništa u Južnoj Koreji.
– Ovu regiju nazivamo slučajnim rajem- rekao je on.
Guglove fotografije takođe prikazuju netaknute biodiverzitetne pejzaže. Korisnici mogu koristiti strit vju kako bi istražili močvaru Yongneup, koja ima široka travnata polja ispunjena močvarnim biljkama. Takođe, tu je klisura rijeke Hantan s tirkiznom vodom koja vijuga između visokih granitnih zidova.
Mnogi aktivisti i međunarodne ekološke organizacije decenijama pozivaju na očuvanje DMZ-a, no to nije lagan proces jer zahtijeva saradnju Seula i Pjongjanga.
Posljednjih godina je ostvaren određeni napredak, a bivši južnokorejski predsjednik Moon Jae-in i sjevernokorejski lide Kim Jong-un obećali su 2018. godine da će DMZ pretvoriti u zonu mira. Naredne godine je Južna Koreja otvorila prvu od tri “staze mira” za ograničeni broj posjetioca duž DMZ-a.
Međutim, od tada su se odnosi pogoršali, a tenzije naglo porasle 2022. godine jer je Sjeverna Koreja ispalila rekordan broj projektila. Takođe, Moon Jae-in više nije predsjednik, prenosi Klix.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu