Američki list Njujork tajms danas piše o nizu spontanih pobačaja žena na radnom mjestu u SAD gdje nema zakonske prinude poslodavaca da ih prebace na lakše poslove.
Ti slučajevi, među kojima i smrt žena od krvarenja, najčešći su na ionako teškim poslovima mahom u pretoplim, zagušljivim i prašnjavim skladištima, gdje rade i trudnice.
Iako uz podršku svojih ljekara traže premještaj na lakše radne zadatke, trudnice su prinuđene i da podižu teret veći od 20 kilograma.
List iznosi da je zato samo u jednom skladištu, u gradu Memfisu, 2014. godine došlo do četiri spontana pobačaja, a ovog ljeta do još dva, uprkos zahtijevima ljekara tih trudnica i obećanju poslodavca da će poboljšati uslove rada. Skladišta su među “najbrže rastućim radnim mjestima” u SAD, piše Njujork tajms i iznosi da tu radi više od milion Amerikanaca.
Vlasnici skladišta, pogotovo onih koja su povezana s maloprodajom i s masovnom isporukom robe kurirskim službama, od zaposlenih koji su većinom nekvalifikovani, zahtevaju veliku brzinu rada i doprinos smanjenju rashoda.
Jednoj trudnici na takvom poslu je 2013. pozlilo i onesvijestila se, a kada se dvije nedjelje kasnije vratila na posao, poslodavac joj je ispostavio račun od 300 dolara za prevoz do bolnice. Ona je to rekla novinaru Njujork tajmsa samo pod uslovom da ne objavi pojedinosti, jer i pet godina kasnije strahuje da u suprotnom može izgubitu posao.
Druga radnica iste firme, koja je poslodavcu prijavila trudnoću da bi dobila lakši posao, dobila je odgovor da “treba da abortira” što je ona prijavila vlastima, ali je firma negirala da se to desilo.
“Diskriminacija trudnica je raširena u američkim kompanijama piše list i navodi da “neki poslodavci uskraćuju budućim majkama unapređenja i povećanja plata, a drugi ih otpuštaju pre no što mogu da odu na porodiljsko odsustvo”.
Njujork tajms piše da je analizirao hiljade stranica sudskih i drugih javnih dokumenata o zaposlenim ženama koje su prijavile spontani pobačaj, prevremeni porođaj ili, u jednom slučaju, mrtvorođenu bebu, pošto su poslodavci odbili njihove molbe za pomoć – “da više ne prevrću teške dušeke, da ne podižu velike kutije i da ne guraju natovarena kolica” na radnom mjestu.
One su radile u bolnici, pošti, na aerodromu, u prodavnici prehrambenih proizvoda, zatvoru, u vatrogasnoj službi, restoranu, farmaceutskoj kompaniji i u nekoliko hotela, nabraja list.
Odbijanje poslodavaca da udovolje potrebama trudnica je, međutim, većinom potpuno legalno. Po saveznom zakonu, kompanije ne moraju nužno da prilagođavaju radne zadatke potrebama trudnica, čak i kada im je lakši rad na raspolaganju, a ni kada ljekari trudnica to zahtijevaju u pismima firmama u kojima one rade.
Samo savezni Zakon o suzbijanju diskriminacije trudnica štiti buduće majke na poslu. On sadrži svega četiri člana i star je 40 godina. Kaže da kompanija mora da uvaži zahtjeve trudnih radnica samo ako to već radi za druge zaposlene koji su “slični po svojoj sposobnosti ili nesposobnosti za rad”.
To znači da kompanije koje nikome ne popuštaju, nemaju obavezu da to učine ni za trudnice. Zaposleni kažu da upravo to radi vlasnik skladišta u kojem je ovog ljeta bilo spontanih pobačaja na radnom mjestu.
Kao primjer odnosa prema ženama na radnom mjestu, list navodi da je oktobra prošle godine, jedna 58-godišnja radnica koja se žalila kolegama da se osjeća bolesno, umrla od srca na podu jednog skladišta. Zaposleni su iznijeli da su im poslovođe naredile da nastave rad kraj mrtve žene na podu dok ne dođe policija da napravi zapisnik o smrti.
Dok savezni poslanik Džerold Nadler, demokrata iz Njujorka, stalno zahtijeva jaču saveznu zaštitu trudnica, ni na jednom zasjedanju Kongresa SAD od 2012. godine to nije uvršćeno u dnevni red, kao ni slični predlozi niza raznih grupa poslanika. Sve to redovno odbijaju republikanski poslanici, uz argument da bi zaštita trudnica “iskomplikovala propise o radu”.
Suprotan stav imaju samo 23 od ukupno 50 američkih saveznih država, koje su uvele propise o zaštiti trudnica na radnom mestu, raznorodne, ali ipak strože od jedinog saveznog zakona SAD, piše B92.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu