Katolikon manastira Hora, odnosno kako se još zove crkvu Hrista spasitelja, sagradila je između 1077. i 1081. godine Marija Dukaina, svekrva cara Aleksija I Komnina.
Godine 1120. radikalno ga je popravio Aleksijev sin, sevastokrator Isaakije Komnin. Mnogo kasnije, između 1316. i 1321. godine, Teodoros Metohitis, obnovio je zgradu, dodao egzonarteks i južnu kapelu i ukrasio ih mozaicima i freskama.
Before and after the Kariye Museum, which was converted into a mosque and restored last year. Source: Dionysos ile Kültür Seansı pic.twitter.com/f6rrovzbuK
— Anatolian Archaeology (@Anatolian2023) December 10, 2023
Veliki broj prelijepih freski
Južna kapela je dograđena i ukrašena 1315-20. godine o trošku Metohita, sa namjerom da se uključi ktitorski grob.
U skladu sa pogrebnim odredištem nastao je i njegov slikovni program. Impozantna kompozicija Silaska Hristovog u Had krasi luk, dok monumentalna predstava Drugog dolaska pokriva najviše delove istočnog dijela. Dve predstave iz Čuda Gospodnjeg, vaskrsenje sina udovice i kćeri Jairove, upotpunjuju program istočnog dijela kapele, koji u celini izražava Trijumf Hrista nad smrću, prenosi Protothema.
U dekoraciji donje zone svoda kapele prikazana je Bogorodica u cijeloj dužini koja rukama vuče Božansko dijete i okarakterisana je kao „jedan od najemotivnijih tipova Bogorodice Eleusine u vizantijskoj umjetnosti“. .
Odluka datira još iz 2020.
Za veliku rasprostranjenost bogosluženja Bogorodice vezani su i prikazi četvorice milosrdnih svetitelja: Jovana Damaskina, Kozme Himnografa, Teofana Graptosa i Josifa Himnografa, koji su stvorili osnovnu mariološku himnografiju Pravoslavlja.
Među nizom scena iz Starog zaveta istaknuta je predstava Jakovljevih merdevina na zapadnoj strani južnog zida. Zapadni dio je ukrašen scenama iz Starog zaveta koje su prefiguracije Bogorodice.
#Erdogan will turn another World Heritage site into a mosque.
The Church of Chora, (Kariye Camii) a #Greece Christian monastery in #Istanbul, since 1958 has been operating as a museum.
The Monastery’s unique mosaics will be covered.
❗️#Turkey provokes the civilized world pic.twitter.com/d8gDPP5fRV
— George (@gmas73) August 21, 2020
Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan proglasio je krajem avgusta 2020. godine džamijom istorijsku crkvu Horu, jednu od najpoznatijih vizantijskih crkvi u Istanbulu, mjesec dana pošto je Aja Sofija takođe pretvorena u džamiju.
Turski sud je 2019. godine poništio vladinu odluku iz 1945. godine kojom je Hora pretvorena u muzej pod upravom ministarstva obrazovanja. Erdogan je u tada potpisao odluka o pretvaranju u džamiji, objavljenu u službenom listu, kojom je upravljanje nad novom džamijom prebačeno Upravi za religijska pitanja, a džamija otvorena vjernicima.
Srednjovekovna crkva Hrista Spasitelja u polju, sagrađena u blizini starih gradskih zidina Konstantinopolja, ima vizantijske mozaike i freske iz 14. vijeka s biblijskim motivima.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu