Ovaj niški kardiolog u dosadašnjem radu ugradio je više od 3.500 pejsmejkera i preko 2.000 stentova. Uz to je autor i koautor više od 100 naučnih radova, od kojih je više od 20 objavljeno u međunarodno priznatim stručnim časopisima. Zbog impresivnih rezultata, dobio je priznanje “Fellows of the European Heart Rhythm Association”, koje se dodjeljuje kardiolozima za značajan doprinos struci.
Ovo priznanje smatram i priznanjem za Kliniku kojom rukovodim. Negdje oko tri miliona stanovnika gravitira prema niškoj Klinici za kardiovaskularne bolesti, u čijim prijemnim ambulantama se mjesečno pregleda oko 1.000 pacijenata, a oko 500 njih bude primljeno na kliniku. Uradi se i oko 700 ehokardiografskih pregleda. Naročito smo ponosni na Odjeljenje invazivne dijagnostike i elektrostimulacije jer se na tom odjeljenju obavi oko 3.500 koronarografija i 1.500 procedura ugradnje stenta. Imamo ekipe koje su pripravne 24 časa, tako da pacijenti sa akutnim infarktom u najkraćem mogućem roku dobijaju neophodnu dijagnostiku i terapiju – kaže dr Kostić, koji je i potpredsjednik Udruženja kardiologa Srbije, piše Blic.
On ističe da se na ovom odjeljenju godišnje ugradi oko 600 pejsmejkera, što nišku Kliniku za kardiovaskularne bolesti svrstava u svjetske centre po broju ugradnji i odmah iza KC Srbije kao referentne ustanove u regionu.
– Naročito je značajno to što se ugrađuju sve vrste pejsmejkera, kako za poremećaje srčanog ritma tako i za pacijente sa srčanom slabošću, gdje je ovaj vid terapije nekad i posljednja šansa pored transplantacije srca. Osim toga, radimo i ozbiljan monitoring srčanog ritma. Pored neinvazivne dijagnostike – holtera, imamo i implatibilne srčane monitore (ILR) koje ugrađujemo kada imamo gubitak svijesti nejasnog porijekla, gdje konvencijalnim neinvazivnim metodama nije moguće ustanoviti uzrok zašto se to desilo. Onda ugrađujemo poseban aparat koji je mali implant ispod kože, a koji može da snima srčani rad skoro godinu i po. Dešavalo se da 30 odsto tih pacijenata kasnije dobije pejsmejker – kaže dr Kostić.
Za hitna stanja postoji ekipa za implantaciju privremenog pejsmejkera koja dežura 24 sata dok u novom KC Niš postoji nova opremljena koronarna jedinica sa 12 postelja.
– Ljudi dosta obolijevaju od kardiovaskularnih bolesti, a akutni koronarni sindrom, odnosno akutni infarkt miokarda je na prvom mjestu. Osim u staroj zgradi klinike, u novom KC imamo još dvije nove angiosale i pripravne ekipe za dijagnostiku, terapiju i tretman infarkta miokarda. Pacijenti sa cijelog juga Srbije u slučaju infarkta bivaju dopremljeni u Urgentni centar KC Niš. Naša ekipa dolazi, radi se brza dijagnostika, nakon toga slijedi ugradnja stenta i pacijenti imaju jako dobru prognozu – objašnjava ovaj stručnjak.
Grijanjem i hlađenjem protiv aritmija
Dr Tomislav Kostić kaže da je u planu početak elektrofizioloških procedura, čime bi se oblast interventne kardiologije i elektrostimulacije zaokružila. On se nada da će 2019. godine uz pomoć Ministarstva zdravlja uspješno biti sprovedeno i to, čime bi tretman aritmija i dijagnostička terapija bili kompletirani.
– Riječ je o dijagnostičkoj terapiji aritmija na jedan invazivni način. Specijalnim kateterima se nalazi uzrok te aritmije na samom srčanom mišiću, a onda se ekstremnim hlađenjem ili ekstremnim grijanjem taj uzrok aritmije prekida. Dobili smo već potreban generator preko Ministarstva zdravlja, a sada nedostaju još neke sitnice i nadamo se početku rada u sljedećoj godini – kaže dr Kostić.
(Blic)
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu