Sam pojam “kritični materijali” asocira na problem mada ne znači da su svi opasni i štetni, dodao je napominjući da u BiH dosad nije bilo dijaloga o ovoj temi.
U susjednim državama već se vode žustre rasprave o kritičnim materijalima i njihovoj esploataciji te nerijetko prerastaju u javno izražavanje stavova za i protiv rudarenja, naveli su organizatori današnje panel-diskusije u sjedištu Parlamentarne skupštine BiH u Sarajevu o temi “Kritični resursi u BiH: od boksita do litijuma – resursi budućnosti ili prijetnja okolišu?”.
Magazinović je uoči tog događaja rekao novinarima da Bosna i Hercegovina, kao i svaka druga država ima zadatak da smanji emisiju CO2, a da bi imala litijum, treba ga rudariti te voditi računa o zaštiti zdravlja ljudi i očuvanju okoliša.
U Evropskoj uniji je identifikovano 30 kritičnih materijala, navodi Magazinović i dodaje da cilj današnjeg skupa u Sarajevu nije da lobira za ovu ili onu stranu.
Kako su organizatori potvrdili, isključiva namjera panel-diskusije je da ponudi informacije i nova znanja donosiocima odluka, kao i da potakne diskusiju o temi koja će neminovno vrlo brzo i intenzivno biti prisutna i u Bosni i Hercegovini.
Haris Abaspahić, voditelj istraživanja Centra za politike i upravljanja, uoči prezentacije analize “Kritični materijali u Bosni i Hercegovini – potencijal, perspektive i izazovi”, kao i panel-diskusije, u obraćanju novinarima je naveo procjene Međunarodnog monetarnog fonda da će sektor kritičnih materijala u narednih 20 godina dostići po značaju naftni sektor. Procjene su da će značaj rasti višestruko, a Evropska unija, da bi održala auto-industriju na primjer, usvojila je i akt o navedenim materijalima.
Bosna i Hercegovina je zemlja s tradicijom rudarenja. Potencijal je ogroman, a Evropska unija jako zaniteresovana za ovo pitanje, rekao je Abaspahić napominjući da se javljaju i pitanja šta Bosna i Hercegovina može dobiti a šta izgubiti.
– Smatramo da je savršeno vrijeme za dijalog a mi bismo voljeli da bude u kontekstu rasprave s više aspekata da bi Bosna i Hercegovina mogla upravljati svojim strateškim interesima – izjavio je Abaspahić.
Odgovarajući na novinarska pitanja, rekao je da nije istraženo do kraja gdje ima litijuma u BiH, ali da su u Loparama, na primjer, potvrđena nalazišta.
Prezentaciju analize “Kritični materijali u Bosni i Hercegovini – potencijal, perspektive i izazovi”, kao i panel-diskusiju o ovoj temi, organizovali su u Parlamentarnoj skupštini BiH Zeleni klub i Centar za politike i upravljanja.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu