Putin je sve više uvjeren da ima prednost na bojnom polju u Ukrajini i odlučan je da ostvari svoj cilj da Kijev zadrži van NATO i ograniči njegove vojne sposobnosti.
Stav Kremlja je da, iako pojedine članice NATO alijanse mogu da nastave da šalju oružje u Ukrajinu, ono ne treba da se koristi protiv Rusije niti za vraćanje teritorije, rekao je jedan od izvora upoznat sa pripremama Moskve za moguće pregovore.
Takav stav Vladimira Putina prkosi Trampovoj želji da okonča sukob što je prije moguće, i možda je bio osmišljen upravo da bi Moskvi dao vrijeme za manevrisanje za pregovore.
Ukrajina i Rusija vode ograničene razgovore u Kataru o pravilima zaštite nuklearnih objekata od napada, a kaže se da su razgovori između Kijeva i Moskve trenutno ograničeni na razmjenu zatvorenika i povratak deportovane djece. Pregovori o prekidu neprijateljstava još nisu počeli.
Ruski uslovi uključuju održavanje, barem de fakto, kontrolu nad oko 20% ruske teritorije u Ukrajini, što uključuje i Krim. Međutim, neki izvori navode da je Moskva otvorena za neke razmjene teritorija.
– Pitanje teritorije nije glavni problem. Postoji mnogo širi kontekst koji, očigledno, još uvijek nije u potpunosti shvaćen na Zapadu – rekla je Tatjana Stanovaja, osnivač konsultantske kuće R. Politik i viši saradnik Evroazijskog centra Karnegi Rusija, dodajući da je stav Moskve o kandidaturi Ukrajine za NATO, a razoružanje je nepokolebljivo.
– Ukrajina treba da bude neutralna, bezopasna i ni pod kojim uslovima ne smije da bude istureno mjesto za NATO ili SAD. Trebalo bi da ima malu vojsku, dovoljnu da zaštiti svoje granice od izbjeglica i obavlja policijske funkcije – ali ne dovoljnu za borbu protiv Rusije – rekao je u prošlomjesečnom intervjuu ruski nacionalistički tajkun i saveznik Kremlja Konstantin Malofejev. On je dodao da neutralni status treba da bude u ustavu Ukrajine.
Glavna zabrinutost Ukrajine je da bi prekid borbi omogućio Rusiji da se pregrupiše i napadne, zbog čega Kijev ističe da im je potrebno zapadno oružje i dovoljno trupa.
Putin je rekao visokim američkim zvaničnicima prije nešto više od godinu dana da bi potencijalno mogao da razmotri odustajanje od tih zahtjeva o neutralnosti Ukrajine, pa čak i protiv članstva u NATO. Od tada se vojna situacija Rusije popravila i napredovala je duž fronta u Ukrajini, pa je Putin zauzeo čvršći stav, navodi jedan od izvora upoznat sa pripremama, piše Blumberg.
Prema detaljima iz dokumenata koji su navodno sastavljeni kada su Rusija i Ukrajina pregovarale u proljeće 2022. u Istanbulu, dvije strane nisu mogle da se dogovore o veličini ukrajinske vojske i dometu njihovog naoružanja.
Rusija je insistirala na ograničavanju ukrajinskih oružanih snaga na 85.000 ljudi i 342 tenka i ograničavanju dometa ukrajinskih projektila na 40 kilometara. Ukrajina je, s druge strane, željela vojsku od 250.000 ljudi i 800 tenkova i domet raketa od 280 kilometara. Takođe nije bilo dogovora o bezbjednosnim garancijama koje će Ukrajina dobiti, što je vrlo vjerovatno ključni element svih budućih pregovora, prenosi Jutarnji list.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu