Kako i ne bi kad je najavio kupovinu Grenlanda, preuzimanje Panamskog kanala, promjenu imena Meksičkog zaliva, istorijsku deportaciju i pride je podržao skoro sve desničare na svijetu.
Tri dana je ostalo do svečane inauguracije u Vašingtonu, na istom mjestu gdje su njegove pristalice 2021. pokušale upad u Kapitol. Danas jedni strahuju od terorističkog napada, drugi od onog što slijedi poslije 20. januara – Trampdemije!
Politikolog Vuk Velebit podsjeća da najava kupovine Grenlanda nije nova ideja.
– Ovo se prvi put pojavilo još 1867. godine, kada je tadašnji američki predsjednik Endru Džonson kupovao Aljasku, a o mogućoj kupovini Grenlanda govorilo se i za vrijeme predsjednika Trumana nakon Drugog svjetskog rata. Trampova najava sada je pokušaj da pojača svoju pregovaračku moć i pokaže da svijet poslije 20. januara neće biti isti. Grenland je strateški važan za američku naciju zbog kritičnih sirovina i najsjevernije američke vojne baze. Ipak, malo je vjerovatno da će doći do agresije ili pripajanja Kanade Americi. Realna očekivanja za zaoštravanje odnosa postoje jedino oko Panamskog kanala – rekao je politikolog za “Blic uživo”.
Trampova retorika potiče iz njegovog ‘biznis mentaliteta’
Branka Latinović, ambasadorka u penziji, smatra da Trampove najave o kupovini teritorija, poput Grenlanda, predstavljaju atraktivan medijski nastup ali su pogrešne i neodržive.
– Trampov potez može izgledati kao medijski atraktivan nastup s temom koja nije nova i koju smo imali tokom prvog mandata. Međutim, to je pogrešno i neodrživo jer kupovina teritorija, iako nije striktno zabranjena, suprotna je pravilima međunarodnog prava. Period kolonijalizma praktično je završen sa osnivanjem Društva naroda, a kasnije se prešlo na međunarodne mandate za države koje nisu sposobne da same upravljaju. To je rješeno sa osnivanjem Ujedinjenih nacija, kroz sistem starateljstva. Vraćanje na ideju kupovine teritorija danas je anahronizam, iako kroz istoriju znamo da su SAD najveći kupac teritorija – rekla je Latinović.
Naglašava i da je kupovina teritorija koncept iz prošlosti, navodeći primjer Filipina koji su stekli nezavisnost nakon što su ih Amerikanci kupili od Španije.
Dodaje da Trampova retorika potiče iz njegovog biznis mentaliteta, gdje vjeruje da se sve može kupiti. Latinovićeva naglašava da je Tramp već dobio negativne odgovore iz Danske, Grenlanda i drugih evropskih zemalja, te da je nepovredivost granica ključna, posebno u svjetlu 50 godina od Helsinškog finalnog akta.
Istakla je i strateški značaj Grenlanda za američku nacionalnu bezbjednost, zbog prisustva ruskih podmornica i planova za raketni štit. Latinovićeva smatra da su ideje o kupovini teritorija prevaziđene i neprimjerene, sugerišući da bi Tramp mogao da pokuša da pregovara o sličnom aranžmanu kao sa Portorikom ili mikronezijskim ostrvima, čime bi omogućio američkoj vojsci pristup u zamjenu za odbranu i finansijsku pomoć.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu