Od nekadašnjeg motora njemačke privrede ostao je utisak da zemlja više ne ide putem napretka, što kancelaru Olafu Šolcu prijeti porazom 23. februara.
– Privreda je već dugo pod velikim pritiskom, ali je to prije pokrivala pandemija, pa onda rat – kaže Nils Redeker iz Centra Žak Delor u Berlinu i dodaje:
– Sada to opet dolazi u prvi plan i narod je veoma zabrinut.
Između 2018. i 2023, proizvodnja automobila u Njemačkoj je opala za 8 odsto, jer su proizvođači premestili fabrike u zemlje sa jeftinijom radnom snagom.
“Folksvagen” je prošle godine predložio zatvaranje tri fabrike u Njemačkoj i smanjenje plata za 10 odsto, po prvi put u svojoj 87-godišnjoj istoriji. Fabrike su ostale otvorene poslije prijetnje sindikata štrajkom, ali radnici su prihvatili smanjenje primanja.
Dok su Nijemci nekada zarađivali ogromne svote od izvoza u Kinu, od 2018. su naišli na “savršenu oluju” na tom drumu. Te godine je izvoz pao za tri odsto, po prvi put od početka devedesetih. “BMW” je 2024. prijavio 13 odsto manju prodaju u Kini, “Mercedes-Benc” sedam odsto, a “Folksvagen” 10 odsto.
Sljedeći problem je nastao 2019. kada je EU usvojila “zelenu agendu” sa planom da motore sa unutrašnjim sagorijevanjem napuste do 2035. I dok se njemačka auto-industrija borila da se preorijentiše na električne automobile, upravo Kina je počela da izvozi svoje modele – koji su pritom bili i jeftiniji.
Onda je došla ukrajinska kriza i kraj uvoza ruskog gasa, što zbog sankcija i politike Berlina, što zbog miniranja gasovoda “Sjeverni tok”. Skok cijena energenata onda je podigao cijene aluminijuma i čelika.
Američki predsjednik Donald Tramp sad prijeti carinama prema EU, koje bi mogle da ugroze njemačko snabdjevanje tim metalima, ali i dugoročne planove za proizvodnju automobila u Kanadi i Meksiku za tržište SAD. Pritom je Šolcova vlada krajem 2023. ukinula i subvencije za električne automobile, u potrazi za sredstvima koja bi mogla da se preusmjere Ukrajini.
I Hrišćansko-demokratska koalicija Fridriha Merca i populisti poput AfD na desnici i Sare Vagenkneht na levici zagovaraju odustajanje od zabrane tradicionalnih motora, ali Šolcovi socijalisti i zeleni se oštro protive.
– Volio bih da vidim jaku Njemačku u još jačoj Evropi, ali sumnjam u to – izjavio je Matijas Zink, direktor industrije auto-dijelova “Šefler” i predsjednik jednog udruženja auto-snabdjevača.
Ako postane kancelar, Merc bi morao da reformiše “sklerotičnu” njemačku privredu i riješi probleme zloglasne birokratije, visokih troškova i nesklonosti riziku, što se trenutno čini neostvarivim, kaže Politikom, prenosi Telegraf.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu