Zakonski propisi da bi se to moglo ostvariti već postoje. Sve grenlandske glavne političke stranke podržavaju nezavisnost pa se rasprava uglavnom vodi oko toga kada, a ne treba li, preseći veze sa Danskom. Put je već pripremljen.
Član 19 danskog ustava omogućava vladi da se odrekne djela svoje teritorije pod uslovom da za to dobije odobrenje parlamenta.
– Opšte je prihvaćeno da bi bilo moguće odreći se dijela zemlje ili toga da Grenland postane nezavistan bez ustavnog amandmana i mijenjanja danskog ustava – rekao je Frederik Vage, profesor na Univerzitetu Južne Danske.
Grenlandski zakon o samoupravi iz 2009. „u osnovi definiše plan puta za nezavisnost“, rekao je.
U njegovom članu 21 navodi se da će „odluku o nezavisnosti Grenlanda donijeti narod Grenlanda“. Tada danska i grenlandska vlada moraju dogovoriti sporazum, navodi se.
Sporazum mora da odobri grenlandski parlament, mora da dobije podršku na referendumu i biti sklopljen uz pristanak danskog parlamenta.
Definicija Grenlanđana
– Nezavisnost Grenlanda podrazumijeva da će Grenland imati suverenitet nad grenlandskom teritorijom – navodi se u tekstu.
Danska premijerka Mete Frederiksen ponavlja da „zakon o samoupravi jasno navodi da će budućnost Grenlanda definisati Grenland i Grenlanđani“.
Tramp bacio oko na Grenland
Čak je i američki predsjednik Donald Tramp, obraćajući se Kongresu 4. marta, priznao da „nevjerovatni narod“ Grenlanda ima pravo na samoopredjeljenje.
– I ako tako izaberete, dobrodošli ste u Sjedinjene Američke Države – rekao je, obećavajući im da će ih učiniti „bogatim“ i „sigurnim“.
Zakon o samoupravi ne definiše koji bi Grenlanđani imali pravo glasa na referendumu o nezavisnosti.
To je podstaklo rasprave o grenlandskom državljanstvu i uspostavi „registra Inuita“, koji ne bi uključivao Dance.
– Ljudi koji su kolonizovali zemlju ne bi smjeli odlučivati žele li nastaviti (kolonizovati) ili ne – rekao je Pele Broberg, čelnik grenlandske stranke Naleraq, koja najotvorenije zagovara nezavisnost.
Ali Jorgen Albaek Jensen, profesor emeritus prava na Univerzitetu u Aarhusu, rekao je da bi bilo „jako, jako teško“ sastaviti takav registar.
– Toliko je mješovitih brakova između Grenlanđana i Danaca. Da li bi trebalo biti napola Grenlanđanin? Ili četvrtina Grenlanđanin? – rekao je.
– Setim se zakona iz Nirnberga kada to čujem – rekao je, referišući se na antisemitske i rasističke zakone nacističke Njemačke, prenosi Blic.
Dugoročan projekat
Pravila za izbore za grenlandski parlament, Inatsisartut, su jasna. Pravo glasa imaju danski državljani koji žive na Grenlandu više od šest mjeseci.
Sedamnaest hiljada Grenlandjana koji žive u Danskoj ne smiju glasati na grenlandskim izborima, osim onih koji su registrovani kao studenti.
Kako bi pojasnila situaciju, grenlandska vlada u odlasku u septembru je zadužila povjerenstvo da pripremi cjelovitu pravnu analizu svih aspekata procesa aktivacije člana 21.
– Povjerenstvo će proučiti i opisati potrebne korake u procesu donošenja odluke i pripremiće prijedloge za budući rad – objavila je vlada.
Komisija bi zaključke trebalo da iznese krajem 2026.
Nijedna od glavnih grenlandskih stranaka ne planira da pokrene proces za proglašenje nezavisnosti prije tog roka.
– Jednom kada proces počne, trajao bi najmanje nekoliko godina jer postoji toliko praktičnih pitanja koja će trebati riješiti prije nego dobijemo nezavisnost – rekao je Albaek Jensen, navodeći, među ostalim, odnose sa trećim zemljama, uključujući SAD.
– To je dugoročan projekat – dodao je Vaage.
– U Danskoj sigurno shvataju da puna nezavisnost neće biti ostvarena dok je Tramp predsjednik.
Ispitivanje javnog mnjenja koje je krajem januara proveo institut Verian pokazalo je da 56 posto Grenlanđana podržava nezavisnost. Međutim, 45 posto protivi se nezavisnosti ako bi ona dovela do pogoršanja njihovog životnog standarda, piše Index.hr.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu