Rumunija, zemlja od 19 miliona ljudi koja se graniči sa Ukrajinom, sada je u centru spora između saveznika američkog predsjednika i evropskih centrista koji strahuju da Moskva manipuliše ključnim izborima.
U pitanju je ustavna kriza koja je eksplodirala u novembru kada je ultranacionalistički, proruski kandidat Kalin Đorđesku pobijedio u prvom krugu predsjedničke trke.
Odbijena kandidatura Kalina Đorđeskua
Usred velikog šoka u Bukureštu i šire, vlasti su počele da ispituju njegovu kampanju. Otkrili su navodne finansijske nepravilnosti. Bilo je i izvještaja da je Đorđesku imao koristi od stranog miješanja, uključujući ogromnu operaciju uticaja na TikTok, a trag je vodio do Rusije.
U decembru, nekoliko dana prije drugog kruga predsjedničkih izbora, u kojem je trebalo da učestvuju Đorđesku – koji je kritikovao NATO i izrazio svoje divljenje Vladimiru Putinu – i pro-EU kandidat, rumunski Ustavni sud je presudio da su čitavi izbori kompromitovani i da moraju biti otkazani.
Novi izbori zakazani su za 4. maj, ali juče je izborna komisija odbila kandidaturu Đorđeskua, koji ima rok od 24 časada se žali na tu odluku.
Za kritičare vlasti u Rumuniji, uključujući Trampovog saveznika milijardera Ilona Maska, ova odluka je još jedan dokaz urušavanja evropskog establišmenta.
Problem za rumunsku demokratiju je to što mnogi unutar zemlje, kao i neutralni posmatrači, vide tračak istine u ovim tvrdnjama.
Da Rumuniji tek prijeti haos dokazuje i činjenica da su se pristalice Đorđeskua sukobile sa policijom nakon odluke o njegovoj kandidaturi.
– Direktan udarac u srce svjetske demokratije. Ako padne demokratija u Rumuniji, cijeli demokratski svijet će pasti! Ovo je samo početak. To je tako jednostavno! Evropa je sada diktatura, Rumunija je pod tiranijom! – poručio je Đorđesku.
Kao nezavisni kandidat, on se protivio LGBTQ+ pravima, kritikovao je EU i podršku Ukrajini i izrazio divljenje Putinu.
I Mask i američki potpredsjednik Džej Di Vens već su osudili prošlogodišnje poništenje izbora, kao dokaz da evropsku politiku korumpiraju elite koje ne mogu da prihvate rezultat.
U Rumuniji ključna NATO baza
Novo slaganje između Kremlja i Bijele kuće izazvalo je uzbunu u Bukureštu. Tokom Hladnog rata, Rumunija je bila jedna od zapadno orijentisanih evropskih zemalja, održavajući veze sa SAD, ali je i dalje bila oprezna prema Moskvi.
Većina političara u zemlji i mnogi birači smatraju članstvo Rumunije u NATO savezu i prozapadne stavove stavkama o kojima se ne može pregovarati. U Rumuniji se nalaze i američki raketni štit i velika NATO baza.
Ali u Trampovoj eri, sve se promijenilo i budućnost Rumunije je u opasnosti.
– Cijela stvar na kraju ide u korist Kremlju. Bilo je toliko otkrića u proteklih nekoliko nedjelja o vezama između Đorđeskua i njegovih birača i pristalica i Kremlja. Normalno, u zemlji kao što je Rumunija, očekivali biste da ovo odvrati ljude. Ali mislim da se dešava upravo suprotno – rekla je Oana Popesku-Zamfir, direktorka Globalfokus centra, istraživačkog centra za spoljnu politiku i bezbjednost u Bukureštu.
Kako izgleda da su Amerikanci srećni što rade sa Moskvom, mnogi Rumuni će osjećati da ne mogu da izbjegnu ruski uticaj, smatra ona, prenosi Blic.
– Mislim da je to krajnji cilj za Kremlj: haos i konfuzija na kratak rok, a oni su to već postigli. Na duži rok, hoće čvršći stisak i da ih se plaše. Mislim da će se i to postići – zaključila je ona.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu