Ali, prije nego što “doguraju”do budžeta za 2025, odbornici će raspravljati o izvršenju prošlogodišnjeg budžeta, te o zaduženju i garancijama koje je grad dao za kredite u protekle dvije godine.
Kad su u pitanju tačke koje se tiču para, na dnevnom redu su i utrošak novca namijenjenog za opremanje banjalučkih vatrogasaca i spasilaca, te informacija o stanju na računima Grada.
Ukoliko odbornici stignu do 11. i 12. tačke dnevnog reda, javnost će saznati koliko zaposlenih ima Gradska uprava i kako su oni zapošljavani.
Nacrt budžeta Grada Banjaluka za 2025. godinu na red bi mogao doći, u najboljem slučaju, tek u popodnevnim satima.
Ali, čak i ako se obistini ovaj optimistični scenario, to ne znači da će Banjaluka dobiti budžet do kraja mjeseca, kada ističe rok za privremeno finansiranje, jer nakon usvajanja nacrta, slijedi javna rasprava koja će, po svemu sudeći, potrajati 14 dana.
Upravo zato gradonačelnik Draško Stanivuković je, istina nevoljko, pristao da se privremeno finansiranje produži za još 3 mjeseca, a iz skupštinske većine su obećali da će, čim dobiju zvanični prijedlog, zakazati vanrednu sjednicu Skupštine, kako bi se taj prijedlog usvojio.
Bez obzira na nadgornjavanja gradonačelnika i skupštinske većine predvođene SNSD-om i gradonačelnika Stanivukovića, niko, očigledno, ne želi da rizikuje da zaposleni u Gradskoj upravi i gradskim javnim preduzećima ostanu bez plata, a socijalne kategorije bez svojih skromnih prihoda. Jer, to bi moglo da izazove ozbiljan bunt.
Stanivuković nije krio nezadovoljstvo zbog ovakvog razvoja događaja, pa je na početku 3. sjednice Skupštine rekao: “Eto, nek bude privremeno finansiranje, pa se onda ćerajte oko budžeta do kraja juna.”
U izjavi sa Srpskainfo Stanivuković je obrazložio zašto je nezadovoljan što će Banjaluka pola budžetske godine biti bez budžeta.
Da je privremeno finansiranje normalno, kaže Stanivuković, sve bi države i gradovi tako funkcionisali, niko ne bi usvajao budžet. Ali, to nije normalno.
– Privremeno finansiranje znači da možete samo isplatiti plate i odvojiti nešto sitno za održavanje, ali ne možete raditi ništa ozbiljnije, ne možete graditi mostove ili škole. Možete samo da živite na aparatima, da doslovno dišete na škrge, a skupštinska većina to i hoće: da dišemo na škrge, da Banjaluka bude zaleđena, pa da oni mogu reći da gradska vast ne radi svoj posao – rekao je Stanivuković.
Ali, Banjaluka ovih dana doslovno diše na škrge i guši se u smradu i to ne zbog zavrzlame oko budžeta, nego zbog smeća kojim je zatrpan grad. Upravo zato je u pauzi između dva nastavka maratonske sjednice Skupštine, u Banjaluci proglašena vanredna situacija.
Vanredna će biti i, već najavljena, skupštinska sjednica posvećena sporu između preduzeća “Dep-ot” i “Čistoća”, zbog kojih se smeće gomila na ulicama, a Banjaluci prijeti ekološka i zdravstvena katastrofa.
Dakle, stanje je vanredno, a u najavi su dvije vanredne sednice Skupštine. I to nije sve: vanredno ili redovno, Skupština će uskoro morati da raspravlja i o Urbanističkom planu, ako ni zbog čega drugog, onda zbog građanske inicijative, koju je potpisima podržalo 1.556 Banjalučana.
Podsjećamo, Banjaluka od 1990. nema Urbanistički plan, a regulacioni planovi, koji bi trebalo da budu u skladu sa ovim streteškim dokumentom, donose se “s koca i konopca”, najčešće u interesu “građevinskog lobija”.
Rezultat je tajkunizacija i betonizacija grada, neplanska gradnja i urbanistički haos.
Građanskom inicijativom se zahtijeva zabrana usvajanja regulacionih planova, dok se ne usvoji Urbanistički plan.
Ozbiljno je to pitanje, ali je, nažalost na “dugom štapu”. Proteći će još vode Vrbasom dok ono ne dođe na dnevni red. A za takvo stanje, pogađate, gradonačelnik i skupštinska većina optužuju jedni druge, iako se vrlo brzo slože kad treba na brzinu usvojiti ili prekrojiti neki regulacioni plan, zna se u čijem interesu.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu