Stručnjaci za bezbjednost podataka, povodom Svjetskog dana rezervne kopije koji je obilježen 31. marta, podsjećaju da je najbolje napraviti više kopija važnih podataka.
Podatke bi trebalo sačuvati pomoću pouzdanih metoda skladištenja, a postoji nekoliko razloga zašto se preporučuje da postoji što više rezervnih kopija.
Prvo, uređaj na kom su podaci sačuvani može jednostavno biti izgubljen, ukraden ili oštećen.
Prijetnje za bezbjednost podataka predstavljaju i napadi ransomverom. Ovo je malver koji blokira računar i zatim zahtjeva otkupninu za njegovo otključavanje. U nekim slučajevima, čak ni plaćanje otkupnine ne pomaže u vraćanju podataka na zaraženom uređaju.
Uprkos ovim značajnim rizicima, u svakodnevnom životu je gotovo nemoguće (i do određene mjere besmisleno) praviti rezervne kopije svih podataka.
Naši uređaji sadrže gigabajte informacija od kojih većina nema nikakvu vrijednost. Kreiranje rezervnih kopija takvih razmjera zahtjeva mnogo vremena i može biti skupo.
Glavni savjet stručnjaka kompanije Kasperski je da se pravilno rangiraju podaci i da se sortiraju stavke za koje je potrebno napraviti rezervnu kopiju tako što se procijeni njihova relevantnost, aktuelnost i mogućnost da se povrate.
Ako je fajl, zapis ili lozinka zastarjela ili se može zamijeniti novijom verzijom, pravljenje rezervne kopije se može preskočiti.
Ako je riječ o novoj ili veoma vrijednoj informaciji, pravljenje rezervne kopije je neophodno, a poželjno je imati više od jedne kopije.
Najpopularnije opcije za rezervnu kopiju obično su oblak ili eksterne usluge za skladištenje podataka. Oba ova metoda imaju svoje prednosti i nedostatke.
Na primjer, usluge oblaka omogućavaju trenutni pristup informacijama gdje god da se osoba nalazi, ali zahtijevaju redovne pretplate. Istovremeno, eksterni hard diskovi su pouzdane memorije koji zahtijevaju samo jedno plaćanje, ali pristup informacijama na ovim uređajima moguć je samo kada su pri ruci.
Zbog toga se skladištenje na oblaku smatra savršenom opcijom za skladištenje fajlova i fotografija koji bi uvijek trebalo biti dostupni u nekoliko klikova, dok su eksterne usluge skladištenja pogodnije za arhive podataka i velike fajlove, kao što su filmovi ili video zapisi koji se rijetko koriste.
Ukupna statistika pokazuje da danas većina ljudi bira tehnologiju oblaka kao svoju glavnu opciju za skladištenje podataka.
Specifični podaci poput lozinki, identifikacionih podataka ili finansijskih informacija zahtijevaju još sigurnije metode skladištenja.
Među potencijalnim rješenjima, menadžer lozinki je opcija koja štiti osjetljive lične informacije, sprečava njihov gubitak i omogućava trenutni pristup njima u bilo kom trenutku.
Automatsko popunjavanje autentifikacionih i bankovnih podataka znači da korisnici ne moraju da pamte važne informacije, a pouzdano štiti podatke od kompromitovanja.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu