“Blic Biznis” je analizirao i prve reakcije domaćih ekonomista koji su budno čekali objavu “Dana oslobođenja”.
Predsjednik Donald Tramp je podsjetimo, 2. aprila 2025. godine proglasio “Dan oslobođenja” i najavio nove tarife na uvoz robe iz različitih zemalja. Ove tarife obuhvataju osnovnu stopu od 10% na sav uvoz, dok su za određene zemlje uvedene znatno više stope, u zavisnosti od procjene američke administracije o njihovim trgovinskim praksama.
Srbija je pogođena tarifom od 37%, što je jedna od najviših stopa, dok su neke druge zemlje, poput država Evropske unije, Japana ili Indije, dobile znatno niže stope.
Razlog za ovako visoku tarifu za Srbiju vjerovatno leži u njenoj trgovinskoj strukturi, naročito u izvozu metala i industrijskih proizvoda, koji su već ranije bili pod američkim trgovinskim mjerama. Administracija Donalda Trampa je možda procijenila da Srbija koristi određene subvencije ili izvozne strategije koje se ne poklapaju sa američkim ekonomskim interesima, ili je dio šire strategije trgovinskog pritiska na manje države kako bi se ostvarile povoljnije pozicije u bilateralnim pregovorima – rekao je Dr Veljko M. Mijušković, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, za “Blic Biznis”.
Prema riječima sagovornika, ova tarifa će najviše pogoditi srpski izvoz čelika i aluminijuma, budući da su Sjedinjene Države već ranije uvodile restrikcije na uvoz ovih materijala iz mnogih zemalja. Sada, uz dodatno povećanje tarifa, srpska metalurška industrija može se suočiti sa ozbiljnim gubicima, jer će proizvodi postati znatno skuplji za američke kupce, što može smanjiti potražnju i dovesti do gubitka tržišta. Povećanje cena za 37% znači da će srpski proizvodi na američkom tržištu izgubiti konkurentsku prednost u odnosu na alternativne dobavljače iz drugih država koje su pogođene manjim tarifama ili koje uopšte nisu pod sankcijama – ističe Mijušković.
Posljedice ovakvih mjera mogu biti ozbiljne, dodaje ovaj poznati ekonomista. Smanjenje izvoza može direktno uticati na industrijske kapacitete i zaposlenost u Srbiji, jer će kompanije koje zavise od američkog tržišta vjerovatno biti primorane na smanjenje proizvodnje ili otpuštanje radnika. Takođe, ovakva trgovinska politika može destabilizovati odnose između Srbije i SAD, otežavajući buduće pregovore i mogućnosti za povoljnije trgovinske aranžmane – kaže on.
Ukoliko Srbija želi da smanji ili ukine ove tarife, mogla bi razmotriti ublažavanje svojih carinskih mjera na određene američke proizvode. Fokus bi mogao biti na poljoprivrednim i farmaceutskim proizvodima, kao i na tehnološkoj opremi, budući da su to sektori od ključnog značaja za američku ekonomiju. Srbija bi mogla pokušati i diplomatskim putem da pokrene pregovore sa Vašingtonom kako bi postigla dogovor koji bi omogućio trgovinski kompromis i smanjenje tarifa. Međutim, s obzirom na globalnu trgovinsku politiku koju Trampova administracija trenutno sprovodi, proces smanjenja tarifa može biti dugotrajan i zahtevaće pažljivu stratešku procjenu srpske strane – kaže on.
Bojan Stanić iz Sektora za strateške analize, usluge i internacionalizaciju za “Blic Biznis” u prvim trenucima posle ove objave, navodi da, ukoliko ostane ovako kako je najavljeno, to znači da SAD uvode od ponoći carine na praktično sve što se uvozi.
Da li će se to odnositi na sve, konkretno, “sva roba iz Srbije koja bude ulazila iz Srbije u Ameriku, biće oporezovana za 37 odsto”, mi to sada ne znamo. Oni su proračunali da je Srbija njima opteretila robu koju uvozimo od 74 odsto, što ubraja i pojedine valutne manipulacije i tržišne barijere itd.
U narednim danima biće vremena da vidimo šta tačno znači. Ukoliko zaista kreće od ponoći, po trenutnom tumačenju, sva roba koju izvozimo biće opterećena tim procentima što direktno utiče na konkurentnost. To uključuje sada veću carinu – rekao je Stanić za portal.
Stanić ukazuje posebno na stavku da se uvode carine od 25 odsto na uvoz automobila i auto – dijelova, što nije dobro za Srbiju.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu