Agroekonomista Milan Prostran, koji je uključen u program kupovine seoskih kuća za mlade bračne parove, osvrnuo se na duboku krizu pustošenja ruralnih oblasti.
– Poslije 2. svjetskog rata, na selu je živjelo 75 do 80 odsto stanovništva. Prije otprilike 20 godina bilo je pola-pola, ali su danas sela sve praznija. To nisu svi bili poljoprivrednici, to su bila mješovita domaćinstva, ali su putovali sa sela i radili su u gradovima. Pogotovo u vrijeme industrijalizacije, kada je počelo veliko raseljavanje sa sela u gradove i ostajale su puste površine. Industrijalizacija je doprinijela velikom raseljavanju, ostavljajući za sobom puste kuće – kaže.
Prostran napominje da Srpska akademija nauka godinama upozorava na ovaj trend.
– O tome je često Srpska akademija nauka pričala, pisala, prije 20 godina je upozoravala, ali taj proces je očigledno bio na neki način neizbježan, ali je stihijski bio. Iako je ovaj proces izgledao neizbježan, evidentno je da su i druge zemlje Evropske unije suočene sa sličnim problemima – rekao je.
Problemi sa infrastrukturom u selima
Trenutno, u Srbiji 3.000 sela nema vrtiće, 2/3 sela nemaju ambulante, 2.000 sela nema bankomate, a 20 odsto sela nema osnovne škole.
– Ako bi ljudi sa sela mogli da žive moderan život, rade u gradovima, a vraćali se u zdravu prirodnu sredinu, situacija bi bila drugačija – ističe Prostran.
Prostran, koji je imao priliku da obiđe mnoge evropske zemlje, pokušavao je da prenese pozitivne modele na Srbiju, ali su ekonomska moć i sistem često bili prepreka.
– U kriznim vremenima, praktično je selo izvuklo zemlju, ali sada ljudi odlaze više nego ikada – dodaje.
Rad na rješavanju ovog problema uključuje studije i nacionalne programe, poput kupovine seoskih kuća za mlade bračne parove, koje je iniciralo Ministarstvo za brigu o selu.
– Ovaj projekat je ključan za preporod Srbije – zaključuje Prostran, piše Blic.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu