Danas je više od 67.000 ruskih vojnika stacionirano u pravcu Kurska. Završili su premještanje snaga za napad na Sumski pravac – rekao je Zelenski, upozoravajući da se ofanziva iz Belgorodske oblasti već odvija, uz svakodnevne pokušaje prodora, prenio je “Kijev independent”.
Prema riječima Zelenskog, ukrajinske oružane snage do sada su uspjele da osujete ruski napredak prema Harkovskoj i Sumskoj oblasti, iako Rusija i dalje trpi velike gubitke, prenosi Tanjug.
Zelenski je naglasio da Rusija nije promijenila svoje ciljeve – zauzimanje teritorija u oblastima Sumi, Harkov i Zaporožje, kao i pristup granicama Donjecke i Luganske oblasti, što, kako kaže, ostaje dio izvornog plana Moskve od početka rata.
Predsjednik Ukrajine je podsjetio da je Rusija ostvarila najveće taktičke dobitke u novembru 2024. godine, ali da su potom uslijedili veliki gubici i usporavanje ofanzive.
– Putin kupuje vrijeme i priprema proljetnu ofanzivu. Vidimo sve znake tih priprema – rekao je Zelenski.
Vrhovni komandant ukrajinske vojske Aleksandr Sirski potvrdio je da je proljetna ofanziva već počela.
Ukrajinski vojnici u strahu od opkoljavanja
Objave ukrajinskih vojnika na društvenim mrežama u posljednjih nekoliko dana opisuju strahove od mogućeg opkoljavanja.
– Linija fronta u ovoj oblasti ušla je u aktivnu fazu. Rusi neće stati – napisao je jedan Ukrajinac.
Cilj Rusa je sada grad koji se zove Novopavlivka, rekao je on.
– Oni će ući u Dnjepropetrovsku oblast, to je jedan od ključnih zadataka koje je postavila ruska komanda – tvrdi ukrajinski vojnik.
Na sajtu “DeepState”, koji se bavi mapama sa fronta, navodi se da su ruske snage samo šest kilometara udaljene od Dnjepropetrovska, dok je lokalno stanovništvo već evakuisano.
Za Putina, a vrlo vjerovatno i za američke pregovarače, ruska kontrola nad dijelom Dnjepropetrovska mogla bi se posmatrati kao koristan adut za pregovaranje.
CNN-ova analiza podataka koje je zabilježio ukrajinski Generalštab pokazuje porast ruske aktivnosti u posljednje dvije nedjelje duž svih dijelova linije fronta.
Snage Moskve se približavaju i Dnjepru
Podaci uključuju i Kursku oblast u Rusiji, gdje Ukrajina sada kontroliše samo nekoliko sela duž granice. Situaciju dodatno komplikuje upad Ukrajine u Belgorod, o čemu je predsjednik te zemlje Volodimir Zelenski nedavno prvi put govorio.
Na jugu Donjecke oblasti, ukrajinski oficir sa kodnim imenom Aleks rekao je da se ruske trupe kreću u kolonama koje se sastoje od:
Četiri do pet borbenih vozila pešadije
Tenkova
– Oni imaju mnogo ljudstva, nekoliko puta više od nas. Ali u ratu u 21. vijeku nemoguće je raditi na bilo kakvim uspjesima i pokrenuti brzu ofanzivu bez mehanizovanih sredstava za isporuku i podršku pešadiji – napisao je on.
Dalje na zapadu, blizu reke Dnjepar, gdje su ruske snage prošle nedjelje preuzele kontrolu nad malim naseljem Lobkove, ukrajinski komandant sa rekao je da vidi gomilanje ljudstva vojske na oko 10-15 kilometara iza linije kontakta.
Kako se vremenske prilike poboljšavaju, taktika Rusa će se mijenjati.
– Trenutno ne mogu da koriste teška vozila. Previše je mokro, zaglaviće se. Čim se zemlja osuši, oni će napredovati – objasnio je ukrajinski komandant.
Evropa ne može na vrijeme da naoruža Ukrajinu
Jedan od problema sa kojima se Ukrajina suočava je nedostatak naoružanja za odgovor na ofanzivu.
Čak i u najboljem slučaju, pojačani napori Evrope da ponovo naoruža Ukrajinu, usred sumnji u američku vojnu podršku, vjerovatno će potrajati nekoliko godina. Iako je ukrajinska odbrambena industrija napravila velike korake, ona ostaje ekonomski zavisnija od svojih saveznika, navode analitičari.
Pod pritiskom Vašingtona, Zelenski ostaje javno posvećen okončanju rata, sve dok je bilo kakav mirovni sporazum pravedan i bezbjedan, i ne dozvoljava Rusiji da kasnije nastavi rat, prenosi CNN.
Sa druge strane, Kremlj takođe navodi da želi mir, ali samo ako se riješe “osnovni uzroci” sukoba, što u suštini znači da Ukrajina nedvosmisleno mora da se vrati u sferu uticaja Moskve.
Ali Putinova najava o najvećem krugu regrutacije u više od 10 godina i ambicija da izgradi vojsku sa 1,5 miliona aktivnih vojnika, zajedno sa vazdušnim napadima, ukazuju više na kampanju iscrpljivanja nego na bilo kakvu namjeru da se zaustavi.
Za borce na prvim linijama, čak i za visoke oficire, mirovni pregovori malo znače.
– Vejrujte mi, po mom iskustvu, kada sedite na frontu, ne razmišljate o njima. Postoji naređenje koje treba slijediti i postoji želja za preživljavanjem – rekao je jedan od njih za CNN, prenosi Blic.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu