Mask, koji ima 14 djece sa četiri žene, već godinama upozorava na opasnost od pada nataliteta u Americi i ostatku Zapada. Do sada se smatralo da je potrebno 2,1 dijete po ženi kako bi se populacija održavala i rasla. Međutim, nova studija tvrdi da je ta brojka potcijenjena pravi minimum je 2,7.
Istraživači navode da prethodne procjene najvećih strahova Ilona Maska o natalitetu nisu u obzir uzele smrtnost, odnos polova, činjenicu da neki odrasli nikada ne dobiju djecu i nasumične oscilacije u veličini porodica.
– Uzimajući u obzir nepredvidivost u stopama fertiliteta i mortaliteta, kao i u polnom odnosu, potreban je viši fertilitet od standardnog da bi se obezbijedio opstanak populacije – rekla je autorka studije Dajana Kuaresma.
Mask godinama tvrdi da je pad nataliteta najveći problem sa kojim će se svijet suočiti za 20 godina. On upozorava da niska stopa rađanja vodi ka manjku radne snage, većem zaduživanju, kolapsu zdravstvenog i penzionog sistema i opštem društvenom haosu.
– Ovako su završavale velike civilizacije. Ljudi misle da su ih osvajali, ali često je pad nastupao zbog prevelikog blagostanja koje je dovelo do niske stope rađanja, a zatim i do osvajanja – napisao je Mask na mreži X početkom godine, uz grafikon koji prikazuje pad fertiliteta u SAD i Velikoj Britaniji.
Svijet sve manje rađa
Studija objavljena u časopisu “Plos One” navodi da je globalna stopa fertiliteta pala sa 5,3 u 1960-im na 2,3 u 2023. godini. Najnižu stopu ima Južna Koreja – svega 0,87 djeteta po ženi. I Еngleska i Vels bilježe pad u svakoj lokalnoj zajednici u posljednjih deset godina, a neki dijelovi imaju čak 60 odsto manje žena koje rađaju u odnosu na 2013.
U prosjeku, žene u Еngleskoj i Velsu imaju 1,44 djeteta, što je najniža brojka od kada se vodi evidencija. Trećina beba rođenih u 2023. imala je majke strankinje, što mnoge navodi na zaključak da će Britanija u budućnosti zavisiti od imigracije kako bi održala privredu.
Slične brojke dolaze i iz Istočne Azije. Kina je krajem 2024. imala 1,408 milijardi stanovnika, što je pad od 1,39 miliona u odnosu na godinu ranije. Japan, Hongkong i Južna Koreja takođe bilježe strmoglav pad nataliteta.
Razlozi su slični širom svijeta: visoki životni troškovi, odlaganje braka, obrazovanje i karijere imaju prednost.
Uzroci bebi-kolapsa
Više obrazovanih žena znači manje djece, kažu stručnjaci. Profesor Alen Pejsi sa Univerziteta u Šefildu ističe da „obrazovanje jeste najbolja kontracepcija“, jer obrazovane žene češće odlažu porođaj i imaju manje želje za velikim porodicama.
Еlina Pradan, stručnjak Svjetske banke, kaže da žene brinu da će gubiti prihode ako prave pauze zbog trudnoće i porodiljskog odsustva, dok profesor Džonatan Portes sa King’s koledža u Londonu smatra da je ekonomski sistem obeshrabrujući za rađanje zbog skupog stanovanja, neadekvatne podrške porodicama i teških uslova rada.
Više žena na poslu znači i kasniji početak roditeljstva. Žene rođene 1949. najčešće su rađale sa 22 godine, dok žene rođene 1975. to rade sa 31. Polovina žena rođenih 1990. nije imala dijete do 30. godine.
Biološki problemi
Doktorka Šana Svan, epidemiolog sa Medicinskog fakulteta u Njujorku, objavila je studiju koja pokazuje da su spermatozoidi globalno opali za više od 50% u 40 godina. Krivci su, tvrdi ona, hemikalije iz plastike, kozmetike i igračaka, koje remete hormone.
Međutim, profesor Pejsi smatra da pad spermatozoida nije glavni uzrok.
-Veći problem je što ljudi biraju da imaju manje djece i što čekaju da ostare prije nego što ih dobiju – kaže on.
Neki smatraju da je ne imati djecu ekološki najodgovorniji izbor. Istraživanje sa Univerziteta Oregon pokazuje da svako dijete dodaje više od 9.000 tona CO₂ majčinom karbonskom otisku.
Dr Brit Rej, stručnjak sa Stenforda, kaže da su klimatski strahovi ozbiljan faktor. U njenom istraživanju, četiri od deset mladih reklo je da se boje da imaju djecu zbog klimatske krize.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu