Kristijan Šmit u svom najnovijem izvještaju upozorio je na značajan porast tenzija u periodu od 16.10.2024. do 15.04.2025. godine, ocijenivši da se radi o najvećoj krizi u BiH.
Ključni događaj koji je obilježio ovaj period je, kako navodi, prvostepena presuda Suda BiH od 26. februara 2025. godine kojom je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik osuđen na godinu dana zatvora i zabranjeno mu je obavljanje političkih funkcija u trajanju od šest godina.
U izvještaju se ističe da je presuda donesena zbog krivičnog djela neprovođenja odluke visokog predstavnika kojom su obustavljene sve aktivnosti u vezi sa donošenjem zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH u Republici Srpskoj, piše N1.
Nakon presude, vlasti Republike Srpske reagovale su, kako se navodi u izvještaju, “nezapamćenim napadima na ustavni poredak Bosne i Hercegovine” usvajanjem zakona koje suštinski zabranjuje djelovanje državnog pravosuđa i agencija za provođenje zakona na teritoriji Republike Srpske.
Šmit je ocijenio da su ovi potezi usmjereni na stvaranje paralelnog i suprotstavljenog sistema između državnih i entitetskih institucija.
“Mirno razdruživanje”
– U skladu sa svojim javnim pozivima na “mirno razdruživanje” i “mirnu disocijaciju” te ponovljenim referencama na “izvorni Dejton” ili “separaciju”, predsjednik Dodik najavio je planove za podnošenje nacrta novog Ustava Republike Srpske – stoji u izvještaju.
Šmit smatra da ovaj pokušaj usvajanja novog entitetskog ustava predstavlja “posebno opasan korak”.
On u svom izvještaju pominje i koaliciju na nivou BiH te odluku stranaka “Trojke” da raskine koaliciju sa SNSD. Ističe da su opozicione stranke u Republici Srpskoj (PDP, SDS, ZPR) izrazile spremnost za učešće u vlasti na nivou BiH, ali da se taj proces djelimično materijalizovao. Šmit kaže da se rekonstrukcija vlasti pokazala težom zbog raspodjele moći u Parlamentarnoj skupštini i Savjetu ministara BiH.
Dešavanja u Republici Srpskoj
Šmit u svom izvještaju upozorava da vlasti Republike Srpske, predvođene predsjednikom Miloradom Dodikom, intenziviraju pokušaje podrivanja ustavnog poretka Bosne i Hercegovine i sve otvorenije provode politiku faktičke secesije. Šmit navodi niz političkih i zakonodavnih koraka koji, prema njegovim riječima, direktno krše Dejtonski mirovni sporazum i ugrožavaju stabilnost države.
– Tokom izvještajnog perioda, vlasti RS nastavile su ignorisati odluke Ustavnog suda BiH, uključujući obilježavanje neustavnog Dana RS 9. januara, uprkos osudama SAD, EU i Velike Britanije. Zbog organizacije tog praznika, američko Ministarstvo finansija sankcionisalo je osam osoba, među kojima i ključne zvaničnike RS – ističe Šmit u svom izvještaju.
Presudni trenutak, kako kaže, desio se u februaru, kada je Sud BiH osudio Dodika na godinu dana zatvora i zabranio mu političko djelovanje na šest godina zbog pokušaja da zakonski onemogući primjenu odluka Ustavnog suda BiH.
Kao odgovor, vlasti RS usvojile su paket zakona kojima se zabranjuje djelovanje institucija BiH na teritoriji RS, uključujući stvaranje paralelnih pravosudnih struktura, što Šmit ocjenjuje kao direktnu prijetnju miru.
U martu je Narodna skupština RS-a usvojila Nacrt novog ustava koji Srpsku definiše kao suverenu državu s pravom na samoopredjeljenje.
Napad na suverenitet BiH
U izvještaju se ističe da Nacrt ukida institucije poput Vijeća naroda i sebi pripisuje nadležnosti u odbrani, spoljnoj politici i državnoj imovini, uključujući i Brčko distrikt, čime se direktno osporavaju međunarodne arbitražne odluke.
– Uprkos odluci Ustavnog suda BiH kojom su ovi zakoni suspendovani, vlasti RS nastavile su s implementacijom. Formirane su posebne pravosudne institucije za “zaštitu ustavnog poretka RS”, a ministar pravde Miloš Bukejlović uputio je upozorenje pravosudnim organima da bi mogli biti kažnjeni ako postupaju po odlukama državnih institucija – navodi Šmit u izvještaju.
On zaključuje da se radi o sistematskom napadu na suverenitet BiH i upozorava da jednostrani potezi RS ne samo da krše Dejton, već i guraju zemlju u ozbiljnu ustavnu i sigurnosnu krizu koja može imati dalekosežne posljedice po njen teritorijalni integritet i vladavinu prava.
Šmit je podsjetio da je Narodna skupština RS 27. februara 2025. usvojila zakon kojim zabranjuje rad Suda BiH, Tužilaštva, VSTS i SIPA na teritoriji Srpske. Ustavni sud BiH privremeno je obustavio primjenu zakona, ali je SIPA privremeno zaustavila aktivnosti u Srpskoj zbog procijenjenog rizika od sukoba s entitetskom policijom.
Zabrana rada SIPA, Suda i Tužilaštva BiH
U izvještaju se dalje podsjeća da je Ministarstvo unutrašnjih poslova RS pozvalo zaposlene iz SIPA porijeklom iz Srpske da pređu u policiju RS, uprkos suspenziji zakona kojim se to predviđa.
– Iako RS tvrdi da je 20 službenika već prešlo, SIPA navodi da su evidentirana samo dva slučaja- stoji u izvještaju.
Šmit je istakao da SIPA ima oko 800 zaposlenih, od čega je polovina iz RS.
Napomenuo je da je MUP RS odbio izvršiti dvije naredbe Tužilaštva BiH i dostaviti krivične evidencije za osobe iz Banjaluke optužene za prijetnje sudiji koji je sudio Dodiku i Lukiću.
Uz to, ističe se u Šmitovom izvještaju, policijske agencije iz FBiH prijavile su nemogućnost komunikacije s policijom RS putem službenog dispečerskog sistema.
U izvještaju je pomenuo i kako je direktor SIPA Darko Ćulum podnio ostavku, ali je Savjet ministara BiH još nije zvanično prihvatilo.
– Ćulum planira nastaviti karijeru kao savjetnik direktora Policije RS – navodi Šmit.
On se u izvještaju dotakao i zastoj u EU reformama, ali i dvije ključne odluke koje je donio u proteklih godinu dana, a tiču se poništavanja zaključaka Narodne skupštine RS. U izvještaju je pomenuo i napore na pronalasku nestalih osoba iz proteklog rata, državnu imovinu, održivi povratak i nejednakost polova, napade na novinare, te EUFOR i NATO.
Osvrnuo se i na incident kada je Vlada RS proglasila njemačku ministarku Anu Lurman nepoželjnom osobom, a Dodik naredio da nju i njenu pratnju istjeraju s područja Srpske gdje je održava sastanke s liderima opozicije.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu