Naime, državni sekretar Vatikana, kardinal Pjetro Parolin, je arhitekta sporazuma između Vatikana i Kine iz 2018. godine. A kako su pojedini katolički portali objavili posljednjih dana, Peking je, ne baš suptilno, stavio do znanja da je on glavni izbor Kine za sljedećeg papu.
Na konferenciji za novinare 22. aprila, samo dan nakon smrti pape Franje, portparol kineskog Ministarstva spoljnih poslova Guo Đijakun pomenuo je mogućnost “poboljšanja odnosa između Kine i Vatikana kroz kontinuirano partnerstvo”, a poznato je da nijedan od vodećih kandidata za sljedećeg papu nema više iskustva u radu sa Kinom od kardinala Parolina.
No, ubrzo je uslijedio šok koji je Parolina potresao do srži. “Azija njuz” je otkrio da je kineska biskupija Sinsjang izabrala lokalnog sveštenika za svog novog episkopa uprkos trenutno upražnjenoj Petrovoj katedri. Lokalni sveštenik, prepodobni Li Janlin, “izabran” je 29. aprila kao jedini kandidat za diocezanskog biskupa, sve uz koordinaciju Kineskog patriotskog katoličkog udruženja, državno sponzorisane grupe pod pokroviteljstvom Komunističke partije koja je odgovorna za upravljanje katoličkim sveštenstvom.
Kinezi su odlučili da ignorišu činjenicu da trenutno nema pape, što spriječava Svetu stolicu da prizna ili ratifikuje imenovanje, na šta ima pravo prema privremenom sporazumu sa Kinom, koji je obnovljen u oktobru 2024. godine.
Katolici u Kini pod snažnim pritiscima
To je bio udarac za Parolina, koji ima mnogo kritičara u Vatikanu i katoličkoj javnosti koji mu zamjeraju dogovor sa režimom Si Đinpinga. Treba biti realan, katolici u Kini su pod snažnim pritiscima, a Vatikanu je jasno da ne treba da računa na promenu vlasti tamo.
Problem je dugotrajan jer Vatikan i Kina nemaju formalne diplomatske odnose od 1951. godine, kada je komunistički režim prekinuo veze i protjerao tadašnjeg apostolskog nuncija. Pored toga, Vatikan ostaje jedina zemlja u Evropi koja priznaje suverenitet Tajvana, koji Kina smatra dijelom svoje teritorije.
Zato je Parolin, uz Franjin blagoslov, zaključio sporazum sa Kinezima koji je trebalo da riješi višedecenijski razdor između zabranjene, progonjene Crkve lojalne Vatikanu i Katoličkog patriotskog udruženja pod kontrolom kineske države. Važno je napomenuti da je sporazum tajan, što je dodatni argument za njegove kritičare.
“Zna da ću svima reći da je lažov”
S druge strane, pristalice tvrde da je davanje prioriteta diplomatiji i insistiranje na pitanjima ljudskih prava bio prioritet u odluci Svete stolice da zaključi privremeni sporazum sa Kinezima. Iako sadržaj nikada nije objavljen, sporazum je definisao modalitete za imenovanje biskupa, koje sada predlaže kineska država, ali ih mora potvrditi papa.
Nisu svi bili za kompromis. Sporazum pod komunističkim uslovima toliko je razbjesnio kardinala Džozefa Zena iz Hong Konga da je energični 93-godišnjak optužio Parolina da je “manipulisao” papom da odobri sporazum lažno tvrdeći da je i Benedikt XVI bio za.
U objavi na blogu iz oktobra 2020. godine, kardinal iz Hong Konga nije birao riječi.
– Parolin zna da laže, zna da ja znam da je lažov, i zna da ću svima reći da je lažov.
Istrajao u svojoj priči
Uprkos napadima, Parolin je više branio sporazum, ali je napravio dodatne gafove, kao kada je na konferenciji za novinare relativizovao progon Katoličke crkve u Kini (brojni sveštenici su bili u zatvoru, a dvije godine kasnije i pomenuti kardinal Zen će nakratko završiti iza rešetaka), objašnjavajući da postoje samo “propisi koji se tiču svih religija”.
Međutim, i on je svjestan da ne treba da ima iluzije o odnosima sa Pekingom. Prošle godine je izjavio da “sporo i izazovno putovanje sporazuma između Vatikana i Kine počinje da donosi plodove“. Ipak, priznao je, “ti plodovi možda još nisu vidljivi”.
Takođe, iako ga je kardinal Zen optužio da manipuliše papom, Franja je pokazao da podržava Parolinovu politiku saradnje sa kineskim komunističkim vlastima.
– Želio bih da posetim Kinu – objavio je Franja u intervjuu za štampu kineske provincije Društva Isusovog, koji je snimljen 24. maja 2024. Franjina izjava predstavljala je poruku kineskim komunističkim vlastima na čelu sa Si Đinpingom.
Konklava će pokazati
Iako se očekivalo da će sporazum Vatikana i Kine biti produžen po treći put na jesen, i uprkos onome što je potpisano, kineski katolici su izloženi snažnom pritisku lokalnih vlasti. U maju je vjerska zajednica Društvo Božje riječi (Societas Verbi Divini – SVD) javno izrazila zabrinutost zbog sve teže situacije hrišćana u Kini, objašnjavajući kako kineske vlasti vrše sve veći pritisak na hrišćanske zajednice u toj zemlji, posebno na članove „podzemne“ Crkve lojalne Rimu.
Zbog saradnje sa Kinom, protivnici su optuživali Franju da je popustljiv prema komunističkom režimu, ali on se pozivao na “mučeništvo strpljenja”, kako ga je opisao kardinal Agostino Kazaroli, arhitekta vatikanske politike „ Ostpolitik“ u odnosima sa istočnoevropskim zemljama u sovjetskom bloku tokom Hladnog rata.
To je strategija u smislu “ako ne možete promijeniti protivnika, pokušajte da sarađujete na obostranu korist”. Kinezi ovo tumače kako im odgovara, pa su uprkos sporazumu, u oktobru 2022. godine, imenovali Johanesa Peng Veižaoa za pomoćnog biskupa Đijangsija, iako Vatikan ne priznaje tu biskupiju. Zato će konklava ove nedjelje pokazati rejting Pjetra Parolina, arhitekte saradnje između Vatikana i komunističke Kine.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu