Prema najnovijim podacima, tokom prošle godine u Njemačkoj je zatvoreno skoro 200 hiljada preduzeća, što je najveći broj od 2011. godine i čak 16 odsto više nego godinu ranije. Stručnjaci upozoravaju da je riječ o ozbiljnom signalu za ekonomsku politiku i da bi posljedice mogle biti dugoročne.
Sredstva usmjeriti efikasno
Savjet stručnjaka za procjenu ukupnog ekonomskog razvoja, poznat i kao „Savjet ekonomskih mudraca“, u svom aktuelnom proljećnom izvještaju istakao je da se njemačka privreda i dalje nalazi u izraženoj fazi slabosti.
– Za njemačku privredu u bliskoj budućnosti presudna će biti dva faktora: američka carinska politika i vladin finansijski paket – objašnjava Monika Šnicer, predsjednica Savjeta.
Dva ključna faktora
„Za njemačku privredu presudni će biti američka carinska politika i vladin finansijski paket.“
U izvještaju se navodi da njemačka privreda ima malo koristi od rasta svjetske ekonomije, dok američke uvozne carine dodatno opterećuju globalnu trgovinu. Posebno su pogođene izvozno orijentisane industrije, s obzirom na to da je američko tržište ključno za njemačke proizvođače. Prošle godine izvoz u SAD iznosio je više od 161 milijarde eura, što čini 10,4 odsto ukupnog njemačkog izvoza. S obzirom na stagnaciju izvoza i nove trgovinske prepreke, mnoge njemačke firme suočavaju se s padom narudžbina i smanjenjem prihoda.
Savjet ekonomskih mudraca smanjio je prognozu rasta BDP-a za ovu godinu na nulu, dok je Evropska komisija takođe snizila svoju prognozu sa 0,7 odsto na nulu. Očekuje se da bi njemački BDP mogao ponovo da raste tek 2026. godine, i to za jedan odsto. Naučnici ističu da bi vladin finansijski paket mogao da da pozitivan podsticaj, naročito kroz ulaganja u modernizaciju infrastrukture i kapitalne imovine, no upozoravaju da je ključno ta sredstva usmjeriti efikasno.
U martu su Bundestag i Bundesrat dogovorili ublažavanje ograničenja zaduživanja kako bi se finansirali izdaci za odbranu, civilnu zaštitu i obnovu infrastrukture. Stvoren je i poseban fond do 500 milijardi evra, ali stručnjaci napominju da će uspjeh zavisiti od toga kako će se ta sredstva koristiti.
Podaci bonitetne kuće Creditreform i Centra za evropska ekonomska istraživanja (ZEW) otkrivaju da su najviše pogođena mala preduzeća, ali posljednjih godina raste i broj zatvaranja većih firmi. Posebno zabrinjava podatak da su u industrijskim sektorima, poput farmacije, hemije i zdravstvene tehnologije, zatvaranja porasla za više od 25 odsto. U sektoru IT-a, ekološke tehnologije i dijagnostike broj zatvorenih preduzeća povećao se za četvrtinu, što je iznenađujuće jer se radi o industrijama budućnosti, prenosi Bankar me.
Stručnjaci ističu da je glavni razlog tome ozbiljan nedostatak kvalifikovane radne snage i rastući konkurentski pritisak iz inostranstva. Ekonomista Creditreforma Patrik-Ludvig Hancš upozorava: „Prije svega, industrijska preduzeća pate zbog visokih troškova energije u proizvodnji, dok istovremeno raste konkurentski pritisak stranih ponuđača. Mnoge firme sele svoju proizvodnju u inostranstvo, zatvaraju pogone ili više uopšte ne ulažu u Njemačku.“
Odlučne strukturne reforme
Zatvaranja ne znače nužno stečajeve – često su to i dobrovoljne obustave poslovanja, na primjer, kada vlasnici ne mogu da pronađu nasljednika ili žele da odu u penziju. No, sve više preduzeća zatvara se zbog loših dugoročnih izgleda, čak i ako su trenutno profitabilna. Njemačka privreda nalazi se na prekretnici, prenosi Poslovni dnevnik.
Izlazak iz stagnacije zahtijevaće odlučne strukturne reforme, efikasnu primjenu vladinih mjera i jačanje konkurentnosti. Stručnjaci upozoravaju da bez brzih i efikasnih promjena Njemačka rizikuje dugoročnu eroziju svoje industrijske baze i gubitak pozicije jednog od vodećih svjetskih ekonomija, prenosi Biznis.ba.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu