Iako se ne očekuju dalje sankcije bankama, prema ovim izvorima, Bijela kuća razmatra niz drugih mjera koje bi prisilile ruskog predsjednika Vladimira Putina da napravi ustupke za pregovaračkim stolom uključujući prijedlog za 30-dnevni prekid vatre koji podržava Ukrajina, ali koji je Kremlj odbacio.
U nedjelju, Tramp je prvi put javno komentarisao mogućnost novih sankcija.
– Apsolutno razmatramo tu opciju. To ubija mnogo ljudi. Ne znam šta nije u redu sa njim. Šta mu se, zaboga, dogodilo? – rekao je Tramp, ne krijući svoj bijes na ruskog lidera, za koga je ranije tvrdio da ima “poseban odnos”.
Prema nezvaničnim informacijama iz vrha američke administracije, Tramp takođe razmatra mogućnost potpunog povlačenja iz mirovnog procesa ako “posljednji pokušaj” ne urodi plodom – što bi bio preokret bez presedana za predsjednika SAD, koji je u kampanji tvrdio da će zaustaviti rat u Ukrajini “prvog dana” svog mandata.
U slučaju da SAD odustanu od pregovora, ostaje nejasno da li će Vašington nastaviti vojnu pomoć Kijevu, što bi moglo imati dalekosežne posljedice po situaciju na bojnom polju i ravnotežu snaga.
– Predsjednik Tramp je jasno stavio do znanja da želi da pregovara o miru – rekla je portparolka Bijele kuće Kerolajn Levit, dodajući da je “mudro ostaviti sve opcije otvorene”.
Preokret označava novu fazu u hlađenju odnosa između SAD i Rusije – odnos koji je posljednjih mjeseci bio u turbulenciji. Na početku svog mandata, Tramp je vjerovao da može da poboljša odnose sa Moskvom zahvaljujući onome što je tvrdio da je njegov lični uticaj na Putina.
Najjači vazdušni napad od početka rata
Samo nekoliko sati nakon što je Tramp najavio moguće nove sankcije Rusiji, Moskva je odgovorila svojim najtežim vazdušnim napadom na Ukrajinu do sada – lansiranjem više od 350 eksplozivnih bespilotnih letelica i najmanje devet krstarećih raketa.
Ukrajinske vazduhoplovne snage potvrdile su da je to bio najintenzivniji napad od početka invazije, dok su Rusi tvrdili da je to bio odgovor na ukrajinske napade unutar ruske teritorije.
Tramp, koji se tokom kampanje hvalio da će “okončati rat u jednom danu”, do sada nije uspio da izvuče bilo kakve ozbiljne ustupke od ruskog predsjednika. Naprotiv, Putin je pojačao agresiju, ignorišući mirovne inicijative koje dolaze iz Vašingtona.
U ponedjeljak, njemački kancelar Fridrih Merc najavio je da će SAD, Njemačka, Francuska i Velika Britanija ukinuti ograničenja dometa oružja koje su poslali u Ukrajinu – što znači da Kijev sada može da cilja vojne ciljeve duboko u Rusiji. Do sada je Ukrajini bilo dozvoljeno da koristi zapadne rakete samo na ograničenoj teritoriji.
Bajdenova administracija bila je protiv te odluke, bojeći se moguće eskalacije sukoba, ali sada je očigledno došlo do preokreta. Bijela kuća još nije zvanično komentarisala novi razvoj događaja.
Tramp sve nesigurniji
Trampov stav prema Putinu u prvim mjesecima na dužnosti je varirao – od prijetnji sankcijama i oštrih izjava, do ideja o uklanjanju trgovinskih barijera i američkih investicija u Rusiji. Ali retorika posljednjih dana postala je sve oštrija.
– Poznajem ga godinama, uvijek smo se dobro slagali, ali sada šalje rakete u gradove i ubija civile. To mi se uopšte ne sviđa. Govorimo o miru, a on istovremeno bombarduje Kijev i druge gradove. Ne sviđa mi se to. Uopšte ne – naglasio je Tramp.
Bivši američki ambasador u Ukrajini, Vilijam Tejlor, prokomentarisao je Trampovu retoriku: “Izgleda da Tramp sada počinje da shvata ko je Vladimir Putin. Pitanje je – da li će ovo razumijevanje rezultirati konkretnim akcijama? Da li će uvesti stvarne sankcije?”
“Odgovor do sada je sledeći: Tramp je na ivici da zaključi – ili ga je već napravio – da je Putin prepreka miru”, dodao je Tejlor.
Nedjeljama je američki predsjednik Donald Tramp odbacivao pritisak da oštro reaguje na Putinovo odbijanje prekida vatre, čak i kada je Ukrajina pristala na prekid vatre.
Ali, kako visoki zvaničnici otkrivaju, tri stavke su oblikovale Trampov pogled na situaciju.
Prvi je njegova duboka odbojnost prema ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom, koga Tramp smatra provokatorom i “kočnicom mira”. U postu na društvenim mrežama u nedjelju, dok je napadao Putina, Tramp je takođe rekao da “Zelenski ne čini uslugu svom narodu načinom na koji govori”, implicirajući da ukrajinski lider dodatno podstiče sukob.
Drugo, Tramp ne vjeruje da bi dodatne sankcije uopšte smanjile rusku ratnu moć – ali vjeruje da bi uništile napore da se obnovi američko-ruska ekonomska saradnja, što je za njega važan strateški cilj.
Treće, i možda najznačajnije, Tramp je vjerovao da je “dovoljno dobro poznavao Putina” i da će ga saslušati iz ličnog poštovanja i učiniti mu uslugu zaustavljanjem rata. Ali prošlonedjeljni telefonski razgovor sa ruskim predsjednikom – tokom kojeg je Putin ponovo odbacio prekid vatre – bio je, prema izvorima, hladan tuš za Trampa.
“Putin ne želi mir”
Nakon razgovora sa Putinom, Tramp se obratio Zelenskom i evropskim liderima, rekavši da sumnja da ruski lider uopšte želi da okonča sukob.
U međuvremenu, američki Senat pojačava pritisak na Rusiju. Senatori su predstavili prijedlog zakona koji bi nametnuo nove sankcije Moskvi, kao i teške tarife zemljama koje kupuju rusku naftu, gas i uranijum. Ova mjera je već obezbijedila podršku više od 80 senatora, što ukazuje na širok konsenzus protiv Putinove agresije.
Tramp se tako pridružio nizu američkih predsjednika koji su vjerovali da mogu da “pronađu zajednički jezik” sa Vladimirom Putinom – samo da bi na kraju shvatili da su prevareni.
U 2001. godini, Džordž V. Buš je nakon sastanka sa Putinom rekao da je “pogledao u njegove oči i osjetio dušu čoveka koji je pošten i pouzdan”. Godinama kasnije, Putin je pokrenuo invaziju na Gruziju.
Barak Obama je 2009. godine pokušao da “resetuje odnose” – ali je uslijedila aneksija Krima.
Čak ni Tramp nije uspio da okonča rusku podršku separatistima u Donbasu tokom svog prvog mandata – iako je isporučivao oružje Ukrajini. Na predizbornim skupovima tvrdio je da se invazija na Ukrajinu ne bi dogodila da je u to vrijeme bio predsjednik, piše Jutarnji list.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu