Kusturica je na današnjoj konferenciji za novinare u beogradskom Medija centru, na kojoj je objavljeno da su ovogodišnji dobitnici prestižnog književnog priznanja Andrićevog instituta Nebojša Jevrić i italijanski publicista i književnik Alesandro Bariko, ocijenio da je očigledno da pisci koje on i članovi žirija biraju ili grupacija kojoj pripadaju nemaju svoj eho u Beogradu, odnosno ono što bi to trebalo da proizvede u svijetu kulture.
Kusturica je ukazao da su od početka teško sarađivali sa državom i od nje jedva dobijali saglasnost da pomogne u očuvanju Andrićevog instituta.
– Vrlo teško smo sarađivali sa onima koji su mogli da pomognu, tako da je došlo do jedne krize, u kojoj ćemo posljednji put imena dobitnika saopštavati u Beogradu – rekao je Kusturica.
On je istakao da je ovo jubilarna deseta godina kako se dodjeljuje “Velika nagrada Ivo Andrić”, koju su dobijali i nobelovci i nosioci prestižnih svjetskih nagrada.
– Nagrađivali smo one ljude koji su etablirani u svijetu i čije su knjige masovno prevođene, jer smo tako htjeli da skrenemo pažnju na ono što je u našem čitanju u tom širem spektru zavređivalo pažnju i što je, kako se kasnije pokazalo, i u svijetu bilo tako – rekao je Kusturica.
On je naveo da je zanimljivo da su među laureatima “Velike nagrade Ivo Andrić” zanzibarski dobitnik Nobelove nagrade Abdulrazak Gurna, nobelovac Peter Handke, koji je posebno zadužio Srbiju i Zahar Prilepin, koga krasi možda i jedan od najboljih romana od onoga što je, kako je rekao Kusturica, njemu lično u posljednjih 10 do 15 godina bilo dostupno.
– Dakle, sve sama izuzetna pera, koja smo mi uveli u neki paralelizam sa onim što se kod nas dešava – rekao je Kusturica.
Međutim, ističe Kusturica, sve to nije bilo dovoljno da dobije odgovarajući eho u javnosti, tako da neki govore da ne mogu da dođu, jer rade tek od jedan popodne, dok drugi nisu zainteresovani.
Član žirija za dodjelu “Velike nagrade Ivo Andrić” Želidrag Nikčević rekao je da Andrićev institut ima najveću i najvažniju književnu nagradu u regionu, i to ne samo zbog novčanog iznosa koji je najveći i ne samo zbog imena dobitnika.
– Rekao bih da je to prije svega zbog vrhunske umjetničke i kulturne atmosfere koja se obavija oko ove nagrade prilikom njene dodjele, ali i onoga što slijedi kasnije – naveo je Nikčević.
On je ocijenio da je nagrada živi dokaz da srpska književnost i srpska kultura mogu da budu na visini evropske i svjetske, univerzalne kuture u najboljem značenju te riječi.
Nažalost, kako kaže, u prijestonici Srbije se to nekako zaobilazi, što je velika šteta.
– Možda paradaoksalno zvuči, ali je to put da takozvana prestonica postane provincija, a takozvana provincija prestonica. Ovo je važno da se kaže, jer i od medija i od naše kulturne javnosti zavisi i koliko će savremena srpska književnost i umjetnost biti na visini onoga što je nekada bila i onoga što treba da bude u budućnosti – naglasio je Nikčević.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu