Svijet

"Nemam želju da pregovaram sa njima, ne očekujem ništa manje od potpune predaje" Evo šta čeka svijet ako se Tramp odluči za "NUKLEARNU OPCIJU"

Od mirotvorca do najvećeg huškača - tako se kreću uloge američkog predsjednika Donalda Trampa otkako je u petak počeo rat Izraela i Irana. U jednom trenutku, on želi prekid vatre i da svi na Bliskom istoku budu bezbjedni, a već u sledećem prijeti Teheranu odmazdom kakva nije viđena.

Donald Tramp
FOTO: LUDOVIC MARIN / POOL/EPA

Glavno pitanje sada je da li će Amerika i direktno ući u ovaj sukob, a sumnje su podgrijane nakon što je Tramp iznenada napustio samit G7 u Kanadi.

Tramp je prisustvovao samitu čiji je domaćin bio kanadski premijer Mark Karni, ali je otišao prije svih ostalih lidera, što je šokiralo novinare koji ga prate, ali i cijeli svijet.

Čeka se Trampova odlukaUlazeći u avion “Air Force One”, američki predsjednik je kratko rekao da ga “čekaju velike stvari u Vašingtonu”.

Bijela kuća je saopštila da je njegov odlazak povezan sa “onim što se dešava na Bliskom istoku”, dok je sam Tramp kasnije na mreži “Truth Social” naveo da to “nema nikakve veze sa prekidom vatre”.

Ubrzo je Tramp, koji je u ponedjeljak poručio da se sukob na Bliskom istoku može lako okončati, rekao da “želi nešto bolje od prekida vatre”.

Na pitanje šta je bolje od prekida vatre, on je odgovorio: “Pravi kraj. Ne prekid vatre. Kraj”.

Zapamtite, Iran ne može imati nuklearno oružje. Nemam želju da pregovaram sa njima. Ne očekujem ništa manje od potpune predaje – istakao je on.

Tramp je pozvao na “hitnu evakuaciju Teherana” i nazvao Iran “glupim” jer nije potpisao sporazum sa SAD o nuklearnom programu, prije nego što su izraelski napadi počeli.

U međuvremenu, izraelski mediji su izvijestili da se Amerika sprema da se pridruži napadu na Iran, u slučaj da “Tramp da zeleno svjetlo”.

Neimenovani zvaničnik je za i24 News rekao da “Centralna komanda SAD smatra da bi trebalo da se pridruži, ali da postoje visoki zvaničnici u administraciji koji se trenutno protive tom potezu”.

Pročitajte još

Američki borbeni avioni u vazduhuDa ima istine u tvrdnjama o mogućoj vojnoj intervenciji Vašingtona govori i činjenica da je Amerika u ponedjeljak digla desetine aviona u vazduh, a spekuliše se da je ovaj potez u sklopu priprema za odlazak na Bliski istok.

Američko vazduhoplovstvo je bilo usred neviđene masovne mobilizacije aviona za dopunu goriva preko Atlantskog okeana iz baza u SAD, u jeku tekućeg sukoba između Izraela i Irana.

Kako prenosi “Tajms of Izrael”, broj tankera KC-135 i KC-46 je nastavio da raste, sa najmanje 30 aviona pomerena prema istoku, prema podacima o praćenju letova. Takvi tankeri su potrebni za dopunu goriva avionima koji učestvuju u napadima daleko od svoje matične zemlje, kao što su izraelski avioni koji napadaju Iran.

Na portalu “Flajtradar 24”, koji je u ponedeljak objavio mape na kojima se vidi kako avioni lete na istok”, navodi se da “oko 30 aviona američkog ratnog vazduhoplovstva koji su napustili SAD, uglavnom KC-46A i KC-135, počinju da stižu do Evrope”. Njihova konačna destinacija je nepoznata – dodaje se.

Pred Trampom “nuklearna opcija”Dok su izraelske rakete gađale Teheran, Tramp je zapretio iranskim liderima “još brutalnijim” napadima svog izraelskog saveznika, naoružanog američkim bombama.

On kaže, poput izraelskog premijera Benjamina Netanjahua, da Iran ne može imati nuklearnu bombu. Tramp se ponekad oslanja na pretnje silom, a nekada propagira diplomatiju. Prošle nedelje je čak u istom dahu rekao da bi izraelski napad na Iran pomogao pri sklapanju dogovora, ili bi ga “upropastio”.

Neki od Trampovih savetnika i pristalica podržavaju “maksimalni pritisak” kada je u pitanju njegov pristup Iranu. Oni misle da će pretnje na kraju prevladati jer, tvrde oni, Iran nije ozbiljan u pregovorima (iako je 2015. godine zemlja potpisala nuklearni sporazum koji je vodio Obama, iz kojeg se Tramp kasnije povukao).

Netanjahu, sa druge strane, vrši stalni pritisak na Trampa da krene vojnim, a ne diplomatskim putem. Stoga američki predsednik, uprkos svojoj javnoj želji da dobije Nobelovu nagradu za mir, može na kraju odlučiti da ispuni svoje pretnje rukovodstvu Teherana.

Izrael takođe može jače da pritisne i traži američko učešće u ratu, kako bi, prema mišljenju Tel Aviva, posao bio završen. Amerika ima “bunker buster” bombe, za koje Izrael veruje da mogu uništiti iranska podzemna skladišta za obogaćivanje uranijuma u Fordovu.

Ulazak Amerike u rat doveo bi do masovnih žrtava, žestokih napada širom Irana, a potencijalno i veće opasnosti zbog udara na skladišta uranijuma.

Kako borbe eskaliraju, tako raste i pritisak na Trampa iz radikalnijeg tabora republikanaca u Kongresu, koji su dugo pozivali na promenu režima u Iranu.

Republikanci takođe smatraju da će vojna intervencija da natera Irance da pregovaraju sa Trampom, i to u mnogo slabijem položaju nego ranije, prenosi Blic.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu