Rođen u Misiru, u drevnom Egiptu, Sveti Visarion je od ranih dana bio posvećen duhovnom životu, oblačeći se u “duhovnu odeždu” krštenja i čuvajući je čistom kroz cjelokupan svoj život.
Nakon što je razdijelio svoje imanje sirotinji, nasljedstvo od roditelja, Sveti Visarion se odrekao svijeta i postao monah.
Njegova odlučnost da živi po Hristovim učenjima vodila ga je ka životu potpunog odricanja i posvećenosti Bogu. Posjetio je svetog Gerasima na Jordanu i učio od svetog Isidora Pelusiota, usvajajući njihove mudrosti i duhovne uvide.
Sveti Visarion bio je poznat po svojoj strogoj askezi. Tijelo je pobjeđivao velikim postom i bdjenjem, ali je svoj podvig skrivao od očiju svijeta koliko god je mogao. Njegova duhovna snaga bila je toliko velika da je jednom prilikom stajao uz molitvu četrdeset dana, bez hrane i sna.
Sveti Visarion imao je dar čudotvorstva, iscjeljujući bolesne i čineći mnoga druga čudesa na korist ljudi i slavu Božju.
Njegova sličnost sa svetim prorokom Ilijom bila je očigledna, jer je u vremenima suše “nizvodio” obilne kiše s neba, ne jedanput, već mnogo puta. Njegova čudotvorna djela bila su svjedočanstvo njegove duboke vjere i Božje milosti koja je djelovala kroz njega.
Upokojio se 466. godine, mirno – onako kako je i živio, ispunjen vjerom i posvećenošću Bogu, prenosi Telegraf.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu