U ranim jutarnjim satima u nedjelju američki ratni avioni i podmornice napali su tri glavne iranske nuklearne lokacije Natanz, Isfahan i Fordo, u kojem se nalazi postrojenje za obogaćivanje uranijuma zakopano oko 80 metara duboko ispod planine.
Tramp je, u televizijskom obraćanju naciji iz Bijele kuće poslije napada Amerike, poručio da Iran sada mora da sklopi mir.
– Iran, nasilnik Bliskog istoka, sada mora da sklopi mir. Ukoliko to ne urade, budući napadi će biti daleko veći i mnogo lakši za izvođenje – rekao je on.
Prema uglednom portalu Theconversation.com, Iran nikada nije bio slabiji nego što je sada.
– Iranci su ozbiljno oslabljeni u svojim vojnim sposobnostima. Ali, oni imaju razne vrste “asimetričnih” načina na koje mogu da odgovore. Ovo se neće skoro završiti – rekao je Aron Dejvid Miler, bivši pregovarač za Bliski istok.
Sada kada je Tramp načinio ovaj korak, postavlja se pitanje šta dalje? Postoji nekoliko mogućih scenarija.
Iran uzvraća udarac
Iranci su svjesni da nemaju snagu da se suoče sa SAD i da Amerikanci mogu da nanesu ogromnu štetu njihovoj zemlji, pa čak i da dovedu u pitanje stabilnost iranskog režima.
SAD su, međutim, putem diplomatskih kanala kontaktirale Iran kako bi poručile da su vazdušni napadi jedino što su namjeravale da urade i da “napori za promjenu režima nisu planirani”, prema izjavama američkih zvaničnika za “CBS Njuz”.
Kad je Trampova administracija u januaru 2020. izvršila atentat na Kasema Sulejmanija, komandanta elitne jedinice Kuds Islamske revolucionarne garde, Iran je rekao da će uslijediti veliki odgovor, ali je samo lansirao baraž projektila na dvije američke baze u Iraku, gde nije bilo žrtava, a šteta je bila zanemarljiva.
Nakon te simbolične odmazde, Iran je rekao da je stvar završena.
Prema Theconversation.com, reakcija Irana na nove američke napade vjerovatno će biti slična. Vjerovatno neće željeti da ulaze u odmazdu sa SAD lansirajući napade na američke objekte u regionu. Tramp je već obećao da će odgovoriti silom.
Koje su opcije Irana za odmazdu?
Ukoliko Iran odluči da uzvrati udarac, ima više opcija.
– Zatvaranje Ormuskog moreuza, najvažnije naftne arterije u svijetu, što bi moglo da dovede do katastrofe
– Napadi na američke vojne baze i saveznike na Bliskom istoku
– Pojačavanje raketne salve na Izrael
– Aktiviranje grupa pod iranskom kontrolom protiv američkih i izraelskih interesa širom sveta
Takvi potezi mogli bi dovesti do šireg i dugotrajnijeg sukoba nego što je Tramp zamislio, evocirajući sjećanja na “vječne ratove” koje je Amerika vodila u Iraku i Avganistanu, a koje je američki predsjednik ismijevao kao “glupe” i obećao da se nikada neće uvući u njih, piše Rojters.
– Tramp se vratio u ratni “posao”. Nisam siguran da je iko u Moskvi, Teheranu ili Pekingu ikad povjerovao u njegovu priču da je mirotvorac. Uvijek je to više djelovalo kao predizborna fraza nego kao strategija – rekao je Ričard Govan, direktor Međunarodne krizne grupe u UN.
Koliko dugo bi Iran mogao da vodi rat?
Nije jasno koliko dugo bi Iran mogao da vodi ovaj rat. To uglavnom zavisi od toga koliko balističkih raketa i lansera još ima.
Na početku sukoba se vjerovalo da imaju oko 2.000 raketa sposobnih da dođu do Izraela na početku rata. Neke procjene kažu da je Iran ispalio 700 tih raketa, druge 400.
Izrael je takođe uništio oko trećinu iranskih lansera balističkih raketa. Ako uspiju da unište sve, Iran bi imao veoma ograničene sposobnosti da se bori.
Iran se povlači
Jedan scenario je da se sada postigne neka vrsta kompromisa, u kojem Izrael proglašava prekid vatre a Iran i SAD se slažu da nastave pregovore o nuklearnom programu Teherana. Veliki problem je što je izraelski premijer Benjamin Netanjahu ne vjeruje u proces pregovora i ne želi da zaustavi vojne akcije dok sva iranska nuklearna postrojenja ne budu potpuno uništena. Ali, taj režim je bio pod velikim pritiscima tokom Iransko-iračkog rata 1980-ih i nikad nije razmatrao predaju, sve dok američka raketa greškom nije oborila iranski putnički avion, ubivši 290 ljudi. Iran je tada pristao na prekid vatre uz posredovanje UN. Ali iransko-irački rat je trajao osam godina, uzrokujući – kako se procjenjuje – milion smrti.
Promjena režima – s obzirom na stanje iranskih vojnih sposobnosti, vrhovni vođa Irana ajatolah Ali Hamnei možda bi mogao jednostavno da se preda kako bi pokušao da sačuva režim. Netanjahu je rekao da želi da stvori uslove za iranski narod da se pobuni protiv režima, ali to bi moglo da dovede do haosa, jer Iran ima brojne različite etničke grupe i možda bi bilo sukoba oko toga šta bi trebalo da zauzme mesto režima, ukoliko bi pao. U ovoj fazi, režim će verovatno moći da se održi. Čak i ako Hamnei iznenada umre, režim će vjerovatno moći brzo da ga zameni. Hamnei je već odabrao trojicu visokih verskih zvaničnika kao moguće kandidate za novog vođu ukoliko on bude likvidiran.
– Oprezno prema širenju misije na kampanju promjene režima i demokratizacije. Kosti mnogih propalih američkih “moralnih” misija pronaći ćete zakopane u pijesku Bliskog istoka – rekla je Lora Blumenfeld, analitičarka za Bliski istok.
Ograničeno angažovanje SAD
Prema istraživanju “Ekonomista” i “JuGova” od 17. juna, 60 odsto Amerikanaca je bilo protiv uključivanja u sukob između Izraela i Irana, dok je samo 16% bilo za.
Iako ovi napadi očigledno nisu popularan potez u SAD, ako se pokažu kao izolovani događaj koji će brzo dovesti do okončanja rata, Trampov potez verovatno će pohvaliti veći dio nacije. Ali, ako SAD budu morale da se vrate sa više bombardera – ili ako bude ozbiljnih napada na njihove interese u regionu – moglo bi da bude više negativnih reakcija među Amerikancima, navodi portal.
Još jedno pitanje je da li je 400 kilograma iranskog uranijuma obogaćenog do 60% uništeno u američkom napadu. Ako nije – i ako centrifuge u napadnutim postrojenjima nisu previše oštećene – Iran bi mogao relativno brzo da obnovi svoj nuklearni program. Takođe bi mogao da ima veći podsticaj da dodatno obogati ovaj uranijum na 90% čistoće – što je nivo potreban za razvoj nuklearnog oružja,.
Ovo bi moglo dodatno da zakomplikuje situaciju i dovede do povećane napetosti u regionu, sa mogućnošću eskalacije sukoba. Takođe, obnova nuklearnog programa mogla bi da podstakne međunarodnu zajednicu na dodatne sankcije ili druge mere protiv Irana, prenosi Blic.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu