Još od 2006. godine, Danska je vezala zvaničnu starosnu granicu za penziju za očekivani životni vijek i revidira je svakih pet godina.
Trenutno je granica 67 godina, ali će porasti na 68 do 2030. i na 69 do 2035. godine.
Starosna granica od 70 godina važiće za sve osobe rođene poslije 31. decembra 1970. Novi zakon je usvojen u četvrtak sa 81 glasom za i 21 protiv.
Međutim, premijerka iz redova socijaldemokrata, Mete Frederiksen, izjavila je prošle godine da će princip automatskog pomjeranja starosne granice za penziju s vremenom morati da se ponovo razmotri.
– Više ne vjerujemo da bi starosna granica za penziju trebalo automatski da se povećava – rekla je ona, dodavši da po mišljenju njene partije „ne možete samo stalno govoriti da ljudi moraju da rade još jednu godinu duže“. Protesti koje su podržali sindikati održani su u Kopenhagenu tokom poslednjih nekoliko nedelja u znak protivljenja povećanju starosne granice za penzionisanje.
U Švedskoj, najraniji uzrast za ostvarivanje prava na penziju je 63 godine. U Italiji je standardna starosna granica za penziju 67 godina, i kao u slučaju Danske, podložna je promjenama na osnovu očekivanog životnog veka i mogla bi biti povećana 2026. godine, prenosi Kurir.,
U Velikoj Britaniji, osobe rođene između 6. oktobra 1954. i 5. aprila 1960. počinju da primaju penziju sa 66 godina. Za one rođene nakon tog datuma, starosna granica za državnu penziju postepeno će se povećavati.
U Francuskoj je 2023. godine usvojen zakon kojim je starosna granica za penziju povećana sa 62 na 64 godine. Ova izuzetno nepopularna promjena izazvala je proteste i nerede, a predsjednik Emanuel Makron je morao da je progura kroz parlament bez glasanja.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu