Osim sljeza, porasla je i vrijednost kilograma suvog cvijeta nevena, koji je prošle sezone otkupljivan po 5 evra, dok su proizvođači za divlji mažuran dobijali 1,30 evra, a za peršun 1,20 evra po kilogramu.
Prema riječima Zorana Ilića, direktora poljoprivredne zadruge u Gadžinom Hanu koja se bavi proizvodnjom ljekovitog bilja, uzgoj bijelog sljeza može biti izuzetno isplativ. Od svih ljekovitih biljaka koje se uzgajaju na našem podneblju, bijeli sljez zahtjeva najveća ulaganja, ali mu je i cijena najviša. Ova biljka zahtjeva đubrenje i dva tretmana zaštitnim sredstvima, zbog čega su troškovi za 1.000 kvadratnih metara oko 170 evra – objašnjava Ilić.
Iako neven donosi nešto manju zaradu i traži manja ulaganja, takođe je veoma tražen. Sa 1.000 kvadrata pod nevenom može se ostvariti prihod od oko 430 evra, dok su ulaganja oko 130 evra, tvrdi Ilić. Bijeli sljez zahtjeva ručno čišćenje, što ga čini najtežim za obradu, dok je neven fizički najzahtjevniji za berbu.
Problemi u proizvodnjiPrema navodima direktora zadruge, posljednje dvije godine nisu bile naklonjene proizvođačima ljekovitog bilja. Nakon što je pandemija dovela do smanjenja zasada, prošlogodišnja suša prepolovila je prinose, koji su u odnosu na 2020. bili čak 40 odsto manji.
Poljoprivredna zadruga “Zaplanjski zasad” okuplja 15 zadrugara i 50 kooperanata iz Gadžinog Hana, ali i iz drugih dijelova Srbije – Dimitrovgrada, Medveđe, Aranđelovca, Vranja, Jagodine, Zaječara i Niša. Za bavljenje uzgojem ljekovitog bilja neophodno je registrovano poljoprivredno gazdinstvo, jer sve transakcije idu preko računa, piše Dnevno.
Nije obavezna organska proizvodnja, ali je važno da proizvođači prođu obuku i imaju iskustvo u obradi zemlje – rekao je Ilić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu