Ovoga puta intervencija bi se mogla ticati Izbornog zakona BiH, odnosno uvođenja novih tehnologija, prvenstveno skenera i biometrijske identifikacije birača.
Iako se u javnosti nedavno pojavila informacija da bi Šmit mogao nametnuti i rješenja koja se „poklapaju“ s onima za izbor člana Predsjedništva BiH po modelu HDZBiH, Raportovi izvori tvrde da Šmit, barem u ovom trenutku, nema takve namjere i da je fokusiran na izmjene koje se odnose prije svega na zaštitu integriteta izbornog procesa.
Intervencija i na budžet?
– Za sada se razmatraju načini i modeli prema kojima bi u Izbornom zakonu BiH bilo precizirano da od narednih, opštih izbora u BiH na svim biračkim mjestima bude obavezna primjena skenera i biometrijske identifikacije birača, ali i video nadzora. Zna se da je izmjenama Izbornog zakona BiH koje je Šmit nametnuo prošle godine, uvođenje novih tehnologija i to kao pilot projekt bilo obavezno samo u ograničenom broju opština u FBiH i u RS i za taj izborni ciklus, a sada bi se ta obaveza odnosila i na naredne i sve buduće izbore u BiH i na sva biračka mjesta i sve izborne jedinice u zemlji – kaže Raportov izvor.
Međutim, sve kada bi i Šmit uvrstio ovu odredbu u Izborni zakon BiH, ona je neprovodiva dok se za nove tehnologije ne obezbijede novčana sredstva. Prema ranijim procjenama Centralne izborne komisije za uvođenje novih tehnologija u izborni proces u BiH, potrebno je oko 112 miliona KM.
CIKBiH je pravovremeno, još početkom ove godine sa svim informacijama i svim aspektima uvođenja novih tehnologija na izborima, posebno njihovom značaju za transparentnije i poštenije izbore upoznao i Parlamentarnu skupštinu BiH i druge nadležne institucije.
Ali, Savjet ministara BiH i ministar finansija Srđan Amidžić oglušili su se o zahtjeve CIK-a, pa u ovogodišnjem budžetu nije predviđen novac za CIKBiH za te namjene, kako bi Komisija mogla pravovremeno provesti proceduru javnih nabavki.
Dodatni problem je i to što Predsjedništvo BiH nije usvojilo ovogodišnji budžet, jer ne pristaju na ono što su im „servirali“ Amidžić i Savjet ministara BiH, naročito zbog načina isplate duga u aferi ‘Viaduct’, pa Parlament BiH još nije ni razmatrao budžet, niti je došlo do eventualne mogućnosti da se kroz amandmane u Parlamentu BiH pokuša osigurati novac za te svrhe.
Kako su Špirić i Čović ignorisali zahtjev Predstavničkog doma
Raportovi izvori pak tvrde da bi Šmitova intervencija trebala ići i u pravcu donošenja odluke koja bi odmah stupila na snagu i koja bi podrazumijevala ekspresno osiguranje novca za „potpunu provedbu mjera koje imaju za cilj unapređenje integriteta i transparentnosti izbornog procesa.“
I dok su vijesti o mogućim, novim Šmitovim „doradama“ Izbornog zakona BiH sve učestalije i sve glasnije, istovremeno se postavlja i pitanje, hoće li visoki predstavnik čekati ishod nastavka sjednice Doma naroda PSBiH zakazane za 17. juli, na čijem dnevnom redu su izmjene Izbornog zakona BiH koji je Predstavnički dom PSBiH usvojio još u decembru prošle godine na prijedlog poslanika Nenada Grkovića (Za pravdu i red). U tim izmjenama je predviđena takođe obaveza uvođenja novih tehnologija.
Članovi Kolegijuma Doma naroda PSBiH Nikola Špirić i Dragan Čović, tek su u aprilu ove godine stavili na dnevni red 16. sjednice Doma taj zakon, iako ga je Predstavnički dom poslao Domu naroda da ga razmatra po hitnom postupku još 19. decembra prošle godine.
Inače, u Predstavničkom domu PSBiH, jedino su SNSD i HDZBiH bili protiv obaveznog uvođenja novih tehnologija u izborni proces,ali je bilo dovoljno ruku i to 23 za njegovo usvajanje. U Domu naroda PSBiH, SNSD i HDZBiH ne mogu spriječiti usvajanje ovog zakona, ali je upitno kako će teći sjednica Doma i hoće li se uopšte doći do te tačke dnevnog reda.
Takođe, ako bi taj zakon i bio usvojen, on ne garantuje i obezbjeđenje sredstava za nove tehnologije na narednim izborima.
Zato je, sve izvjesnija Šmitova reakcija, prije svega u odluci koja bi osigurala novac, kako bi CIKBiH brzo mogao djelovati u pravcu poduzimanja aktivnosti za neophodne nabavke.
O Izbornom zakonu BiH i izbornom procesu u BiH početkom ove sedmice u Sarajevu raspravljali su i članovi Upravnog odbora Savjeta za implementaciju mira (PIK) na nivou ambasadora, na redovnom, mjesečnom sastanku, piše Raport.
Na zasjedanju je data puna podrška Centralnoj izbornoj komisiji BiH koja već mjesecima radi na brojnim dokumentima i prijedlozima vezanim za tehničke izmjene Izbornog zakona BiH i realizaciju preporuka OEBS-ovog Kabineta za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR).
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu