Oko 97 odsto svjetskog internet saobraćaja zavisi upravo od tih tankih kablova položenih duboko na dnu okeana. Oni svakodnevno prenose oko 10 hiljada milijardi (10 biliona) dolara u finansijskim transakcijama širom planete. Bez ove infrastrukture globalna trgovina, bankarstvo i komunikacije brzo bi stali, što bi dovelo do ogromnih ekonomskih gubitaka.
Posljednjih godina, ova kritična infrastruktura postaje prostor intenzivne geopolitičke konkurencije između vodećih svjetskih sila, prije svega SAD-a, Kine i Rusije. Zemlje sada vide internet kablove ne samo kao komercijalno, već i kao strateško pitanje bezbjednosti i uticaja.
U centru ove geopolitičke borbe trenutno su SAD i Kina. Američke tehnološke kompanije poput Google-a, Meta-e (Facebook), Amazona i Microsofta danas kontrolišu ili imaju značajan udio u oko 60 odsto svih novih podvodnih kablova. Sam Gugl uložio je više od 30 milijardi dolara u preko 16 velikih podmorskih kablova, uključujući „Grace Hopper“ kabl između SAD i Evrope, kapaciteta od čak 350 terabita u sekundi. Kina, sa druge strane, kroz državne kompanije poput China Mobile i HMN Tech (ranije poznat kao Huawei Marine Networks) ima vlasništvo ili udio u oko 20 odsto svih globalnih kablovskih sistema, posebno u Aziji, Africi i Bliskom istoku. Do sada je HMN Tech učestvovao u izgradnji preko 100.000 kilometara optičkih kablova širom svijeta.
Lanac snabdijevanja ovim kablovima je visoko specijalizovan i koncentrisan u rukama svega nekoliko kompanija. Četiri kompanije – SubCom (SAD), Alcatel Submarine Networks (Francuska), NEC (Japan) i HMN Tech (Kina) – kontrolišu više od 90 odsto svjetskog tržišta izgradnje podvodnih kablova. Svaki novi kabl zahtjeva specijalizovane brodove za polaganje, kojih je u cijelom svijetu manje od 80, što usporava proces i povećava troškove. Prosječna cijena izgradnje jednog kablovskog sistema kreće se od 300 miliona do preko milijardu dolara, zavisno od dužine i kapaciteta.
Geopolitičke napetosti podstiču i razvoj novih ruta kako bi se izbegle postojeće krizne zone. Jedna od najvažnijih novih ruta mogla bi biti Arktički okean. Zbog topljenja leda, ruta kroz Arktik između Evrope i Azije može skratiti put prenosa podataka i do 40%, u poređenju sa sadašnjim rutama kroz Suecki kanal. Projekat „Far North Fiber“ planira da poveže Evropu sa Japanom i Sjevernom Amerikom do kraja ove decenije, prolazeći preko Kanade i Grenlanda. Ovaj kabl bi bio dug oko 17.000 kilometara i mogao bi postati prva direktna arktička internet konekcija, značajno smanjujući vrijeme kašnjenja podataka između azijskog i evropskog kontinenta.
Ipak, kablovi u Arktiku nose nove izazove, poput ekstremno niskih temperatura, leda i složenog geopolitičkog okruženja. Zemlje poput Rusije, SAD-a, Kanade i nekoliko evropskih država već su pokazale interesovanje za kontrolu ovih novih ruta, što bi moglo stvoriti nove tenzije.
Paralelno sa time, bezbjednost internet kablova postaje dio šireg NATO-Rusija sukoba, posebno izraženog u Baltičkom moru. Od 2022. godine zabilježeno je najmanje 6 incidenata presijecanja ili oštećenja kablova između Finske, Estonije i Švedske. Iako nijedan od ovih incidenata zvanično nije pripisan Rusiji, NATO smatra da je rizik namernog sabotaža vrlo visok, posebno nakon eksplozija gasovoda Nord Stream u septembru 2022. godine. Baltičko more ima prosječnu dubinu od samo oko 50 metara, što čini ove kablove vrlo ranjivim. Ukoliko bi došlo do namjernog presijecanja kablova u većem obimu, milioni ljudi u sjevernoj Evropi mogli bi ostati bez interneta danima ili čak nedeljama, izazivajući ekonomske i političke poremećaje, piše Nova.rs.
Na kraju, podvodni internet kablovi ključni su za stabilnost svjetske ekonomije. Tokom samo jednog dana, kroz ove kablove prođe ekvivalent vrijednosti od stotina milijardi dolara u poslovanju, trgovini i finansijskim operacijama. Čak i kratkotrajni prekidi mogu prouzrokovati milionske gubitke za ekonomije širom svijeta. Primer je incident iz 2022. godine, kada je jedan presečeni kabl u Sredozemnom moru doveo do velikog poremećaja internet saobraćaja između Evrope i Bliskog istoka, što je na nekoliko dana značajno usporilo poslovanje i internet usluge za milione ljudi.
S obzirom na sve veću važnost interneta za globalnu ekonomiju, jasno je da zaštita ove infrastrukture nije samo tehničko pitanje već i političko i ekonomsko. Održavanje stabilnosti interneta, kroz sigurne podvodne kablove, postaće ključno pitanje budućnosti globalne saradnje i sigurnosti u narednim godinama. Zbog toga je važno da velike svjetske sile, uprkos međusobnim razlikama, nastave saradnju na očuvanju i zaštiti ovog nevidljivog sistema koji nas sve povezuje.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu