Kako dijelimo dugu granicu, znamo da moramo živjeti i rasti zajedno – rekao je tadašnji tajlandski ambasador u Kambodži Panjarok Pulthup tadašnjem kambodžanskom premijeru Hunu Senu.
– Politička volja uvijek postoji da se riješe svi problemi koji se mogu pojaviti – dodao je.
Međutim, u posljednjih nekoliko mjeseci bilateralni odnosi su se zaoštrili, a dvije zemlje su danas u oružanom sukobu na granici, navodi Tajms.
Prvi sukob u maju
Prvi ovogodišnji sukob dogodio se 28. maja, kada je vođa kambodžanske vojske ubijen u sukobu snaga na području poznatom kao Smaragdni trokut, na granici Tajlanda, Kambodže i Laosa. Ovo područje je sporno jer obje zemlje polažu pravo na njegove dijelove.
Obje strane su jedna drugu optužile za agresiju. Kambodžansko ministarstvo odbrane tvrdilo je da je tajlandska vojska otvorila vatru na rov koji je bio baza kambodžanske vojske, što je dovelo do smrti vojnika. S druge strane, tajlandska vojska tvrdi da su njeni vojnici reagovali tek kada su kambodžanske snage počele koristiti oružje tokom nesporazuma u spornom području.
Hun Sen, koji je 2023. godine ustupio mjesto premijera svom sinu, ali ostao predsjednik Senata i efektivni vođa zemlje, izjavio je da podržava „odluku o slanju vojnika i teškog naoružanja na granicu u pripremi za protunapad u slučaju daljnje invazije.“
– Mrzimo rat, ali smo primorani voditi ga kada se suočavamo s vanjskom agresijom – rekao je Hun Sen.
Deeskalacija u junu
Kao članice ASEAN, Kambodža i Tajland su obavezni rješavati sporove mirnim putem. U početku su obje zemlje povećale vojnu prisutnost na granici, ali 8. juna je djelovalo da pokušavaju smiriti tenzije vraćajući vojne snage na ranije dogovorene položaje.
Premijerka Tajlanda Paetongtarn izjavila je da su zemlje pristale “zajednički prilagoditi vojne snage u zaraćenim područjima kako bi se smanjila napetost”.
Ipak, sukob je eskalirao kroz međusobne mjere koje su djelovale kao odgovor na rastući nacionalizam s obje strane.
Tajlandska vojska preuzela je kontrolu nad graničnim prelazima, a Bangkok je zaprijetio prekidom isporuke električne energije i interneta Kambodži. Kambodža je odgovorila zabranom tajlandskih medija i prekidom internet veza preko granice.
16. juna, premijer Kambodže Hun Manet je objavio da je Kambodža podnijela službeno pismo Međunarodnom sudu pravde tražeći rješenje spora na granici.
– Kambodža bira međunarodno pravo i mir – rekao je.
Tajlandsko ministarstvo vanjskih poslova odbacilo je ulogu ICJ i istaklo da preferira bilateralne razgovore, uz tvrdnju da „treća strana možda nije uvijek korisna za održavanje prijateljskih odnosa, naročito u osjetljivim pitanjima istorijske, teritorijalne ili političke prirode“.
Dan kasnije, 17. juna, Kambodža je zabranila uvoz poljoprivrednih proizvoda iz Tajlanda, dok je Tajland zabranio svojim građanima prelazak granice radi rada u kazinima u kambodžanskom Poipetu.
Incidenti s minama u julu
U julu su se na granici dogodili ozbiljni incidenti s minama koji su dodatno pogoršali situaciju.
16. jula tri tajlandska vojnika su teško ranjena nakon što su nagazili na minu u blizini Chong Boka u provinciji Ubon Ratchathani. Istraga je pokazala da su mine PMN-2 ruskog porijekla, koje nisu u upotrebi u tajlandskoj vojsci, što ukazuje da su najvjerovatnije novopostavljene.
Sedam dana kasnije, 23. jula, petorica vojnika su povrijeđena u sličnom incidentu. Jedan od njih je izgubio nogu. Tajlandske vlasti optužile su Kambodžu za postavljanje mina, dok je Kambodža te tvrdnje odbacila navodeći da su mine zaostale iz ranijih sukoba i da su tajlandske snage napustile dogovorene sigurne rute.
Obje strane razmjenjuju oštre optužbe. Tajlandske vlasti tvrde da Kambodža namjerno krši međunarodno pravo i Konvenciju o zabrani mina postavljajući mine radi provociranja i ugrožavanja suvereniteta Tajlanda.
Kambodža poriče postavljanje novih mina i naglašava da je na njenoj teritoriji još mnogo neeksplodiranih mina iz građanskog rata i nemira od 1970. do 1998. godine.
Spor oko granice
Kambodža i Tajland dijele kopnenu granicu dugu 817 kilometara, uglavnom definisanu kolonijalnim kartama koje su francuski okupatori napravili dok su upravljali Kambodžom od 1863. do 1953.
Karta iz 1907. godine povlačila je granicu duž prirodne granice voda, ali Tajland je osporio kartu zbog hrama Preah Vihear sagrađenog u 11. vijeku, koji je prikazan kao dio kambodžanskog teritorija.
Spor oko granice i razlike u kartografskim metodama doveli su do područja za koja obje zemlje polažu pravo.
Godinama su poduzimani pokušaji razgraničenja. Kambodža je 1959. podnijela spor Tajlandu pred Međunarodnim sudom pravde zbog hrama Preah Vihear, a sud je 1962. presudio u korist Kambodže.
Tajland je prihvatio presudu, ali je tvrdio da okolna područja ostaju sporna, što je dodatno zakomplikovalo granicu.
Vojni sukobi zbog UNESCO statusa
Napetosti su porasle 2008. kada je Kambodža tražila da UNESCO dodijeli Preah Vihearu status svjetske baštine. Nakon što je hram u julu dobio to priznanje, izbili su sukobi između kambodžanske i tajlandske vojske u pograničnom području.
Sukobi su trajali godinama, kulminirajući 2011. s raseljenjem oko 36.000 ljudi i novim obraćanjem ICJ 2013. godine koji je još jednom potvrdio odluku.
Tajland je istovremeno insistirao na bilateralnom pristupu rješavanju spora, osnovavši Zajedničku komisiju za razgraničenje (JBC) 2000. godine. Kambodža je učestvovala u radu komisije, ali sastanci, uključujući i onaj iz juna 2025., nisu donijeli značajnije rezultate, prenosi Avaz.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.