U medije je, naime, “procurilo” da je Dodikov advokat, Goran Bubić, juče službeno podnio zahtjev za otkupom zatvorske kazne u iznosu od 36.500 KM.
S druge strane, na jučerašnjoj konferenciji za medije predsjednik Srpske i lider SNSD najavio je raspisivanje referenduma o “drugom dijelu” presude, kojom je kažnjen sa šest godina zabrane obavljanja dužnosti predsjednika Republike Srpske.
Da li je moguće priznati jedan dio sudske presude, u konkretnom slučaju zatvorsku kaznu za koju se traži otkup, dok, s druge strane, osporavati njen “drugi dio”, tražeći izjašnjavanje naroda na referendumu, pitali smo za mišljenje pravne stručnjake i političke analitičare.
Profesor ustavnog prava, Milan Blagojević, za Srpskainfo kaže da to što je Dodik podnio zahtjev za otkup zatvorske kazne, ne znači da je sud dužan i da mu usvoji taj zahtjev.
– U Krivičnom zakonu nije propisano da Sud, kada se podnese zahtjev za zamjenu zatvorske kazne u novčanu, mora da je zamijeni, nego kaže da može – ističe Blagojević.
To, prema njegovim riječima, znači da Sud mora u obzir da uzme sve okolnosti konkretnog slučaja, koje proizilaze iz pravosnažne presude i da li je te okolnosti opravdavaju i dozvoljavaju da se zatvorska kazna zamijeni novčanom.
– Ako ocijeni da, u konkretnom slučaju, nije opravdano da se zamijeni, onda odbija zahtjev – objašnjava Blagojević.
Dodaje da je Republika Srpska “društvo jednog lica”, odnosno “privatna svojina Milorada Dodika”.
– Sve što on uradi, ma kako bilo naopako, to je ispravno, jer je to uradio ili rekao Milorad Dodik. Nije ispravno tjerati Narodnu skupštinu da donese Zakon o neprimjenjivanju Zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH na teritoriji Republike Srpske, a onda otići ponizno u Sud BiH. Njemu se može sve. Nije moralno da on sada podnosi zahtjev za zamjenu zatvorske kazne u novčanu, a prije toga negira Sud BiH – ističe Blagojević.
Univerzitetski profesor i sociolog, Drago Vuković, smatra da je stanje u BiH, nakon izricanja drugostepene presude predsjedniku Republike Srpske, “prilično konfuzno”.
– BiH je potpuno urušena zemlja u kojoj su isprepleteni pravo, politika, uloga međunarodne zajednice, protektorat u 21. vijeku… Kada sve to saberete, imamo tu vrstu konfuzije – kaže Vuković za Srpskainfo.
Prema njegovom mišljenju, Dodik uopšte nije trebalo da učestvuje u procesu i nije trebao da ide na suđenje.
– Ovdje se radi o nekim polurješenjima. Ne priznajemo sud, a onda idemo na rasprave i ročišta. Tu je nastao ozbiljan problem – ocjenjuje Vuković.
To je, kako dodaje, manje važno od činjenice da građani treba da se izjasne da li se predsjednik Republike Srpske može smijeniti dekretima suda, po nalogu stranaca.
– To je, po meni, suština problema i podržavam ideju da se građani izjasne oko toga. Osnovno je demokratsko pravo građana da se izjasne o toj presudi. To je suština – tvrdi Vuković.
Odluke CIK BiH o oduzimanju predsjedničkog mandata su, prema njegovim riječima, u suštini, tehničke prirode.
– Tu je važno pitanje da li je Kristijan Šmit imao pravo da nametne zakon po kome Sud i Tužilaštvo BiH smjenjuju legalno izabranog predsjednika? Mislim da je to sramota za jednu državu u 21. vijeku i to je njeno potpuno posrnuće. Sada se ključ nalazi u rukama političkih aktera u Srpskoj. Ako oni ne prihvate tu presudu, ako Narodna skupština donese neke mjere, ako političke stranke iz Republike Srpske odbiju da izađu na prijevremene izbore, to su, po meni, pravi odgovori na ove probleme – zaključuje Vuković.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.