Rusija je u julu zauzela 502 kvadratna kilometra ukrajinske teritorije tempo sličan onom u maju i junu i jedan od najviših u protekloj godini, prema podacima grupe “Blek bird” koja prati sukob.
Ali, na ekonomskom frontu, Rusija se osjeća manje sigurno, jer su njeni prihodi od energije opali za 20 odsto na godišnjem nivou u prvih sedam mjeseci zbog pada cijena nafte, a Trampove nove tarife Indiji dodatno povećavaju pritisak.
– Ruska ekonomija je danas slabija nego u bilo kom trenutku u posljednje tri godine – rekao je “Fajnenšel tajmsu” (FT) Janis Kluge, stručnjak za rusku ekonomiju Njemačkog instituta za međunarodne i bezbjednosne poslove (SWP).
A problemi u ruskoj ekonomiji znače da i Putinu treba samit na Aljasci.
Nova faza “zavlačenja”
Od inicijalne nade da će brzo postići dogovor, frustrirani Tramp je prvi put od dolaska na funkciju počeo da omogućava značajnije transfere oružja Kijevu i da prijeti carinama Indiji zbog kupovine ruske nafte (popustili su pod pritiskom).
Svega dva dana prije isteka Trampovog ultimatuma Rusiji – prekid vatre ili sankcije – Putin je pozvan na Aljasku.
Sasvim je moguće da je Putin sada pristao na samit samo da bi započeo novu fazu “zavlačenja” Trampa, piše Aktuality.sk.
Ali, ono što vladar Kremlja ne može da “zavlači” je ruska ekonomija. Putinu se, prosto, smanjuju resursi za vođenje rata.
“Predstava” Trampa sa Putinom samo je blijeda kopija onoga što se odvija u pozadini, navodi portal.
Šta će Rusija da traži na Aljasci?
Dolazeći na Aljasku sa takvom pozadinom – snažnom pozicijom na bojnom tlu ali manje snažnom ekonomijom – Rusija će vjerovatno željeti neposredno otklanjanje sankcija u okviru bilo kakvog mirovnog sporazuma (kao i ukrajinske teritorijalne ustupke).
“Responsibl stejtkraft” piše da je ruska ekonomija na kritičnoj prekretnici i da su Moskvi potrebni ovi pregovori sa Trampom da okonča rat koliko i Ukrajini.
Mješoviti pokazatelji u junu ukazuju da ukupna ekonomija djeluje relativno stabilno na kratak rok, ali da je recesija možda na horizontu.
Kremlj je nakon početka invazije na Ukrajinu 2022. koristio budžetsku potrošnju i mjere protiv sankcija, ali su mjere preduzete krajem 2024. radi održavanja ratne ekonomije dovele do pregrijevanja privrede i nekontrolisane inflacije.
Nastavak usporavanja u prvoj polovini 2025. doprinio je rastu budžetskog deficita.
“Inflacija probila krov”
Prema “Tajmu”, ukoliko Putin ne okonča rat, prijeti da zadavi sopstvenu naciju inflacijom.
Kako je sam Tramp istakao, inflacija je u Rusiji „probila krov“ sa godišnjom inflacijom blizu 10%. Osnovne životne namirnice postaju nedostižno skupe. Inflacija mleka i mliječnih proizvoda je oko 20%, hljeba oko 15%, a voća i povrća oko 30%.
Ruski anketari priznaju da je 58% Rusa navelo rast cijena kao svoj glavni problem, dok je samo 33% pomenulo rat u Ukrajini, navodi list.
Centralna banka predviđa da će inflacija dostići 6-7% do kraja 2025, sa ciljanom stopom od 4% do kraja 2026. Niža inflacija će pomoći u smanjenju snage ruske rublje, koja je otežavala trgovinu. Rast rublje od 45% spram američkog dolara od početka godine učinio ju je jednom od najuspješnijih valuta u svijetu ali i doveo do viših cijena ruskog izvoza, koji je pao za 6% u odnosu na isti period prošle godine.
Sada ekonomija bilježi pad nakon više od dvije godine solidnog rasta.
Čak i proruski analitičari predviđaju ekonomsku recesiju za 2026, navodi Aktuality.sk. Centralna banka Rusije očekuje godišnji rast u 2025. između 1-2%, a u 2026. skoro 1%. Uprkos optimizmu Centralne banke, MMF je nedavno snizio svoju procjenu rasta ruskog BDP-a na 0,9% za 2025. a 1% za 2026.
Prema “Stejtkraftu”, mjere za smanjenje inflacije i stimulisanje poslovnih ulaganja trebale bi da obezbjede Moskvi ekonomsku stabilnost potrebnu da nastavi da goni svoje ciljeve u Ukrajini barem do 2026. – ako bude morala. Ali, nakon 2026, pitanje je da li će ruska ekonomija moći da se oporavi toliko da iznudi mir u Ukrajini a istovremeno ostvari svoje ciljeve.
Šta dalje?
Samit na Aljasci već se vidi kao pobjeda za Kremlj, rusku ekonomiju i globalna finansijska tržišta.
– Putin kreće sa relativno snažne pozicije na bojnom tlu, ali slabe ekonomske sa druge strane. Ruska ekonomija nije u baš dobrom stanju – rekao je za CNBC Ričard Ports, šef Ekonomskog fakulteta Londonske poslovne škole.
Analitičari kažu da ekonomska situacija u Rusiji nije dovoljno ozbiljna da promijeni Putinov stav prema Ukrajini.
– Putinu su prijetnje sankcijama simptom Trampove frustracije. Putin je više zabrinut zbog rastuće Trampove frustracije nego zbog uticaja novih sankcija – rekao je Kluge.
S obzirom na rusku pogoršanu ekonomiju, Tramp za stolom na Aljasci drži sve adute, dok Putin nema nijedan, piše “Tajm“.
Ako Tramp odluči da pojača sankcije i pritisak na Rusiju, Putin bi mogao da ostane bez novca možda čak i do kraja godine.
Putinov blef je spreman da bude razotkriven – ako Tramp odigra svoje karte ispravno i ne povuče se prerano. Ali, mora da zna da odlazak na sastanak nespreman podsjeća na igru ruskog ruleta – i mora da zna u kojim su komorama meci, navodi list, prenosi Blic.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.