Nelegalni i nelegitimni stranac Kristijan Šmit, uzurpator funkcije visokog predstavnika je u 2024. godine donio Odluku kojom je nametnuo Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH kojim su propisani dodatni razlozi za prestanak mandata izabranom članu organa vlasti na svim na svim nivoima u BiH prije isteka vremena na koje je izabran, navodi se na početku informacije.
Pojašnjeno je da se prema izmjenama kao dodatni razlozi za prijevremeni prestanak mandata navodi pravosnažna sudska presuda kojom se izriče mjera bezbjednosti zabrane obavljanja određenog zanimanja, djelatnosti ili dužnosti koja predstavlja funkciju izabranog člana u organu vlasti, te pravosnažna sudska presuda kojom se izriče kazna koja za pravnu posljedicu osude ima prestanak službene dužnosti.
Istaknuto je da je jasno da je Šmit godinama temeljno pripremao pravni i politički teren kako bi pokušao iz političkog života eliminisati Milorada Dodika.
– Planski je osmišljen i godinama pripreman državni udar na Republiku Srpsku na Republiku Srpsku kroz odluku redovnog suda, koja je donesena sa ciljem da postane presedan i temeljna praksa za sva buduća postupanja, a na način da se aktima niže pravne snage koji dolaze iz Sarajeva derogiraju svi akti koje donesu najviše institucije Republike Srpske – navodi se u informaciji.
Dodaje se da se na taj način derogira vladavina prava i hijerarhija pravnih akata.
Istaknuto je da je Sud BiH pokušao nelegalno i nelegitimno postupanje Kristijana Šmita, kao i instituciju visokog predstavnika koji ima kolonijalni karakter, uvede u ustavni poredak BiH i pokušati formirati sudska praksa redovnih sudova u BiH koja je pogubna za srpski narod.
– Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH jeste dejtonska kategorija, ali nije ustavna – navodi se u informaciji.
Navodi se da donošenjem drugostepene presude Miloradu Dodiku, a nakon nje i odluke CIK-a o oduzimanju mandata Dodiku iznevjerena sva očekivanja u suživot i dejtonsku BiH, te je „potvrđeno uvjerenje Republike Srpske da nije prihvaćena kao dio BiH i da je cilj njeno poništavanje iz ustavnopravnog poretka“.
Naglašeno je da je Ustav Republike Srpske akt najviše pravne snage nakon Ustava BiH, i da odluke CIK-a nisu iznad Ustava Srpske.
– Prestanak mandata odlukom CIK-a je neustavan nije usklađen sa Ustavom RS, te samim tim ne može imati ni pravno dejstvo niti uticati na legitimno izabranog predsjednika RS – navodi se i dodaje da je prestanak mandata odlukom CIK.a indirektno suprotan Ustavu RS, a indirektno i Ustavu BiH.
Podsjeća se i da prema Zakonu o imunitetu RS, čiji je „tekst potvrdio Ustavni sud RS navedeno da predsjednik i potpredsjednici i članovi Vlade RS neće biti krivično ili građanski odgovorni za postupke izvršene u okviru njihovih dužnosti za vrijeme trajanja mandata i nakon prestanka mandata“.
– Prihvatanjem predmetnog postupanja CIK.a bio bi prihvaćen unitaristički koncept BiH u kojem neće Biti Republike Srpske. Nosioci suvereniteta u BiH su konstitutivni narodi i entiteti. Dejtonsko ustavno uređenje, sa svim svojim manjkavostima, predstavlja jedini mogući pravni okvir za opstanak i funkcionisanje BiH na osnovama paritete i koncenzusa – dodaje se u informaciji.
Istaknuto je i da Narodna skupština RS, nosilac suverene volje naroda Srpske ima pravo i obavezu da zaštiti ustavni poredak RS i BiH.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.