Kultura

(FOTO) Surova distopija postaje stvarnost: Sluškinjina priča zabranjena u Alberti

Autorka svjetskog bestselera Sluškinjina priča (The Handmaid’s Tale) našla se u apsurdnoj situaciji – njen roman uklonjen je iz školskih biblioteka u Alberti, pa je na zabranu odgovorila satiričnom pričom i upozorenjem.

Scena iz serije Sluškinjina priča
FOTO: HULU/YOUTUBE/SCREENSHOT

Slavna kanadska autorka Margaret Etvud (Atwood) reagovala je nakon što se njen nagrađivani distopijski roman Sluškinjina priča (The Handmaid’s Tale) našao među više od 200 naslova uklonjenih iz školskih biblioteka u kanadskoj pokrajini Alberti, prema novim pravilima tamošnjeg ministarstva obrazovanja, prenosi tportal.

Naime, u julu je naloženo da se do 1. oktobra iz biblioteka izbace “materijali koji sadrže eksplicitne seksualne sadržaje”. Etvud je na X-u ironično komentarisala: “Nabavite svoj primjerak prije nego što krenu s javnim spaljivanjem knjiga”, a zatim objavila i novu kratku priču koja satirički prikazuje cenzuru na djelu.

Priča opisuje “dvoje jako, jako dobre djece”, Džona i Meri, koji nikada nisu imali fizioloških potreba niti tinejdžerskih problema, a na kraju su “proizveli petoro savršene djece a da se nikada nisu poseksali”. Umjesto hrišćanskog milosrđa, praktikovali su “sebični i grabežljivi kapitalizam”. Etvud se narugala i premijerki Alberte Danijel Smit (Danielle Smith), napisavši da je Sluškinjina priča (The Handmaid’s Tale) “postala stvarnost i Danijel Smit se našla s lijepom novom plavom haljinom, ali bez posla”, aludirajući na odjeću žena iz romana i političarkinu podršku novim mjerama.

Ironija je tim veća jer je Etvud već 1985. u Sluškinjinoj priči predvidjela upravo svijet u kojem političke vlasti diktiraju šta je dozvoljeno čitati, gledati ili govoriti. Roman je stekao status globalne metafore za kontrolu nad slobodom i ženama, a danas se ponovno našao na popisu nepoželjnih naslova.

Popis knjiga koje su se našle pod zabranom uključuje i klasike poput Znam zašto ptica u kavezu pjeva (I Know Why the Caged Bird Sings) Meje Anđelou (Maya Angelou), Orvelove 1984. (Orwell’s 1984), Boja purpura (The Color Purple) Elis Voker (Alice Walker) te Vrli novi svijet (Brave New World) Oldusa Haksleja (Aldous Huxleyja).

Kanadska udruženja bibliotekara i nastavnici osudili su odluku, upozoravajući da se djeci i mladima uskraćuje pravo na kritičko mišljenje i pristup različitim perspektivama. Bibliotekarske udruženja u Kanadi izrazile su zabrinutost, upozoravajući da se zabranama djeci i mladima uskraćuje pravo na raznoliku literaturu i slobodu kritičkog mišljenja.

Distopija postaje stvarnost

Premijerka Danijel Smit, čelnica Ujedinjene konzervativne stranke (UCP), naknadno je ublažila stav, rekavši da su školske vlasti u Edmontonu “otišle predaleko” u tumačenju uputstava te da će pokrajinska vlada revidirati smjernice. Kritičari, međutim, smatraju da je zabrana dio šire kulturne bitke koju konzervativna politika u Alberti vodi protiv progresivnih inicijativa u obrazovanju, posebice onih vezanih uz polno i zdravstveno vaspitanje.

Alberta se tako pridružila širem trendu zabrane knjiga u Sjevernoj Americi, gdje su posljednjih godina na udaru najčešće djela koja se bave pitanjima rase, seksualnosti i rodnog identiteta.

U SAD su s popisa školskih lektira uklanjana djela Toni Morison (Toni Morrison), a pojedine savezne države zabranile su čak i stripove o superjunacima s LGBTQ+ likovima ili popularne romane poput Harija Potera (Harry Potter).

Za Etvud čija se književnost već decenijama bavi upravo opasnostima cenzure i autoritarizma, ovakav razvoj događaja očigledno je nova potvrda da njena distopija ne ostaje samo fikcija nego se i dalje prepoznatljivo pretače u stvarnost.