KLJUČNA TRAMPOVA BITKA Vrhovni sud odlučuje se o granicama predsjednikove stvarne moći

Radi se o ključnom sudskom slučaju koji će odrediti sudbinu nameta koje je Tramp uveo na uvoz iz Evropske unije, Kine i drugih zemalja.

Svaka strana – dvanaest američkih saveznih država pod vođstvom demokrata i dvije grupe privatnih kompanija s jedne strane, kao i Trampova administracija s druge strane – imaće po 40 minuta za izlaganje i odgovore na pitanja devetorice sudija. Presuda se očekuje najkasnije do jula naredne godine, ali stručnjaci smatraju da bi odluka mogla biti donesena i ranije zbog njenih dalekosežnih posljedica.

O čemu se radi u sporu

Središnje pitanje jeste da li je Tramp nezakonito koristio Zakon o međunarodnim ekonomskim izvanrednim ovlašćenjima (IEEPA) iz 1977. godine da uvede široke, tzv. recipročne carine na uvoz.

Tužitelji tvrde da IEEPA ne daje predsedniku pravo da samostalno nameće carine u ovom opsegu.

Tri niža savezna suda već su presudila protiv Trampa, zaključivši da zakon ne predviđa takve ovlasti.

Važno je napomenuti da ovaj slučaj ne obuhvata druge tarifne mjere poput sektorskih carina na čelik, aluminijum ili automobile, koje su uvedene po drugim zakonima.

Rizici za SAD

Mnogi pravni stručnjaci smatraju da postoji značajna šansa da Vrhovni sud poništi Trampove carine uvedene u aprilu. S druge strane, neki vjeruju da bi konzervativno orijentisan sud mogao potvrditi njegovu široku interpretaciju predsjedničkih ovlašćenja u vođenju spoljne politike, uprkos ranijim upozorenjima o ograničenjima izvršne vlasti.

U najgorem slučaju, sud bi mogao narediti povrat stotina milijardi dolara već plaćenih carina, što bi predstavljalo veliki finansijski udarac za SAD.

Trampova administracija bi mogla koristiti član 122 Zakona o trgovini iz 1974. za privremene carine ili ponovo pokrenuti istrage po članu 301 ili članu 232.

Stav Evropske unije

EU ne očekuje da Vrhovni sud u potpunosti poništi carine. Čak i ako sud presudi da su nezakonite, EU smatra da postoje drugi pravni temelji za očuvanje carinskih stopa, uključujući dogovorene izuzetke i sektorske tarife.

Fokus EU je na implementaciji trgovinskog sporazuma dogovorenog između predsjednice Evropske komisije Ursele fon der Lajen i Trampa u julu u Škotskoj.

Evropski parlament traži dodatne klauzule, ali države članice ih još nisu prihvatile.

EU je takođe pozvala američkog ministra trgovine na sastanak u Briselu radi osiguranja zakonitih rješenja i zaštite poslovne regulative.

Stav Kine i moguće posljedice

Kina je nakon posljednjeg sastanka predsjednika Xi Jinpinga i Trampa dobila obećanje SAD-a o smanjenju nametnutih „izvanrednih“ carina od 20% za dio uvoza.

Ako sud poništi preostale američke carine, Kina bi i dalje imala prosječnu carinu od oko 25% zbog drugih tarifa.

Ministar spoljnih poslova Vang Ji ocenio je Trampove carine kao izraz „krajnjeg egoizma“.

Ipak, američka administracija već priprema nove istrage i tarife po drugim zakonskim osnovama, što bi moglo zadržati pritisak na kineski uvoz.

Šta donosi budućnost

Ovaj slučaj nije samo sukob oko konkretnih tarifa, već i test granica predsjedničke moći u trgovinskoj politici i nacionalnoj bezbjednosti.

Presuda će imati dalekosežne posljedice na američku spoljnju trgovinu, odnose s EU i Kinom, kao i na buduće ovlasti predsjednika SAD.

Čak i ako sud poništi Trampove carine, administracija ima pravne alate da zadrži ili ponovo uvede trgovinske barijere, što znači da trgovinski sukobi možda neće prestati, piše Blic.