Ovo je stav članica inicijative Građanke za ustavne promjene, koje su se, kao i mnogi drugi, oglasile povodom 30. godišnjice Dejtona.
– Ustav BiH je, kao Aneks 4 Dejtonskog sporazuma, donesen bez učešća građana i građanki i favorizuje političke elite, a zanemaruje prava većine stanovništva i ne prepoznaje potrebe savremenog društva. Ustav BiH ne štiti pojedince i pojedinke, ne garantuje ravnopravnost polova i ne štiti žene i manjine – navodi se u saopštenju incijtive.
Ističu da se femicidi, koji se dešavaju u oba entiteta, tragedije u ustanovama socijalne brige, te uskraćivanje adekvatne zdravstvene i socijalne zaštite pokazuju da nasilje, nesigurnost i nepravda ne poznaju administrativne granice, nego proizlaze iz sistema koji godinama ne stavlja sigurnost, dostojanstvo i potrebe stanovništva u svoj temelj.
– Ne smijemo zanemariti ni činjenicu da je trebalo 29 godina da se javno prizna da Ustav BiH diskriminiše žene putem jezika. Ombudsmen BiH je izdao jasnu preporuku da se u Ustav mora uvesti rodno senzitivni jezik, jer sadašnji tekst isključuje žene kao punopravne nositeljice ustavnih prava – ističe se u saopštenju.
Građanke podsjećaju da se u BiH, uprkos potpisanim međunarodnim sporazumima, ni danas ne sprovode odluke Evropskog suda za ljudska prava.
Podsjećaju, takođe, da je Ustav BiH, koji je usvojen kao dio Dejtonskog sporazuma, za 30 godina ostao nepromijenjen, iako su standardi ljudskih prava za 3 decenije znatno uznapredovali.
“Građanke za ustavne promjene” je inicijativa koja se zalaže za Ustav BiH koji će osigurati veću zaštitu ljudskih prava i sloboda, sa posebnim fokusom na rodnu perspektivu.
Inicijativu su formirali aktivisti, aktivistkinje i organizacija iz cijele BiH. Ova neformalna grupa okuplja 35 organizacija civilnog društva, koje kontinuirano rade na razumijevanju pojmova pola, roda, mira, slobode i ljudskih prava.
Kako je ranije pisala Srpskainfo, za razliku od drugih evropskih, pa i susjednih država, u BiH nisu ustavnom zagarantovana prava na rodnu ravnopravnost, zdravlje, pristup pitkoj vodi ili na socijalnu zaštitu.
Čak ni neka prava koje su građanima socijalističke Jugoslavije bila zagarantovana još davne 1974. godine, poput prava da “svaki čovjek slobodno odlučuje o rađanju djece”, Bosna i Hercegovina nije “prepisala”.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.