Istakao je ovo učesnik projekta “Novo lice Ćele-kule” Milan Simonović i dodao da su građani pokazali veliko interesovanje za fizički identitet boraca iz 1809. godine.
Naučni tim projekta “Novo lice Ćele-kule” predstavio je četiri digitalno rekonstruisana lica srpskih junaka iz bitke na Čegru čije su lobanje ugrađene u niški spomenik, a Simonović za Tanjug kaže da je to rezultat dvogodišnjeg temeljnog istraživanja.
“Cilj je da se ljudima vrati neka vrsta ljudskosti”
– Nova lice Ćele-kule je projekat koji smo pokrenuli sa idejom da se prvi put u istoriji uradi antropološka analiza i digitalna rekonstrukcija lica svih uzidanih lobanja u Ćele-kulu. Takve analize nisu rađene već 200 godina od kako postoji taj spomenik – rekao je Simonović.
Prvo terensko istraživanje, naglasio je, urađeno je 2023. godine za šta su sredstva obezbijeđena od donacija građana, a podršku su pružili i Narodni muzej u Nišu i Republički zavod za zaštitu spomenika kulture.
– Prošle godine objavili smo prve antropološke rezultate onoga što smo radili godinu dana prije toga, a ove godine smo objavili prva četiri digitalno-rekonstruisana lica, od 40 i nešto, koliko će ih biti ukupno na kraju ovog projekta – naveo je Simonović.
Cilj projekta je, kako kaže, da se ljudima čije su lobanje uzidane u Ćele-kulu vrati neka vrsta ljudskosti i da se sazna nešto više o njima.
– Saznali smo nekoliko zanimljivih stvari. Prije svega, vidjeli smo da su u kulu uzidane lobanje muškaraca različitog starosnog doba, od jako mladih do jako starih. Saznali smo, takođe, da su imali tokom života stresne situacije koje su uticale na stanje i očuvanje lobanja. Imaju tragove od boja i tupih predmeta – istakao je Simonović.
Ćele-kula ima 57 uzidanih lobanja
Podsetio je da Ćele-kula ima 57 uzidanih lobanja, a da je 58. za koju se vjeruje da je pripadala Stevanu Sinđeliću, van same kule.
Kako kaže od 57 zazidanih lobanja desetak je u jako lošem stanju u smislu da su od njih ostali samo dijelovi čeone ili tjemene kosti ili vilice.
Za te lobanje, dodaje, nije moguće uraditi rekonstrukciju lica.
– Sam spomenik je u dobrom stanju, generalno. Narodni muzej je nedavno uradio rekonstrukciju same kapele koja nadkriljuje taj spomenik. U samom spomeniku kada se uđe, klima je podešena tako da odgovara očuvanju tog spomenika. Ima i staklenih panela koji sprečavaju kontakt i uticaja atmosferskih prilika na samu kulu – rekao je Simonović.
Govoreći o samom projektu i naučnicima koji su na njemu radili, Simonović ističe da je oko te ideje okupljen veliki broj stručnjaka od patologa i antropologa, preko forenzičara i istoričara, do stručnjaka koji se bave digitalizacijom i rekonstrukcijom lica i 3D umjetnika.
– Prvo smo stupili u kontakt sa doktorkom Natašom Šarkić, koja se bavi opštom rekonstrukcijom lica i ona je odgovorila i rekla da je jako zainteresovana za takav poduhvat i dala je ideju za antropološko istraživanje. Imamo radiologe, profesor Fabio Kavalis sa Univerziteta u Trstu je uradio rekonstrukciju lica. On se bavi patologijom i pronalaženjem neidentifikovanih osoba. Takođe, tu je pomorski arheolog Darko Kovačević, koji je radio samu digitalizaciju, on je stručnjak za fotogrametriju, koja je korišćena kao metod za digitalizaciju – naveo je Simonović.
Istakao je da će se njegov tim dogovoriti sa Narodnim muzejom u Nišu i Republičkim zavodom za zaštitu spomenika kulture kako će projekat biti prezentovan u javnosti.
– Ta rekonstruisana i digitalizovana lica će biti dostupna prije svega onlajn, na našem sajtu i nadamo se da ćemo u sljedećoj godini 2026. sa tim licima izaći u javnosti u smislu uživo na izložbama širom Srbije, ne samo u Nišu i Beogradu, jer nam je ideja da dođemo do što više ljudi – istakao je Simonović.
“Pozivam sve koji imaju informacije da se jave”
Izrazio je zadovoljstvo što je, nakon što je njegov tim predstavio prva četiri lica, veliki broj građana pozitivno reagovao.
– Javljali su nam se čak i ljudi koji u svojim porodičnim pričama imaju to da im je neko od rođaka, odnosno predaka uzidan tamo. Pozivam ovim putem sve koji imaju takvu neku informaciju da nam se slobodno jave – zaključio je Simonović.
U Bici na Čegru, tokom Prvog srpskog ustanka 1809. izginuo je veliki broj ustanika i Turaka nakon što je vojvoda Stevan Sinđelić podigao u vazduh šanac u kome su se vodile borbe.
Kao znak odmazde i zastrašivanja Turci su u Ćele-kulu uzidali glave 952 ustanika.
Danas je u Ćele-kuli sačuvano 58 lobanja.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.