Broj mrkih medvjeda, nekada rijetkih predatora u zemlji Helena, povećao se čak četiri puta, tvrde stručnjaci, a ne zaostaju mnogo ni druge divlje životinje.
Anastasios Kasparidis, poljoprivrednih iz sjeverozapadne Grčke, nedavno je zatekao jeziv prizor – tri njegove ovce ležale su mrtve i unakažene, a veliki otisci šapa otkrili su da ih je zaklao medvjed.
– Bio je to veoma veliki medvjed. Sada često dolaze. Nisam jedini kojem se ovo dogodilo, napadao je i na drugim mjestima – ispričao je Kasparidis i dodao da je jedan farmer na isti način izgubio kokoške i svinje.
This is where wolves live in Europe. Who knew there are so many in Spain? 🇪🇸🐺 pic.twitter.com/fmpXCuuu2b
— Very Finnish Problems (@VFinnishProbs) November 20, 2025
Zanimljivo je da su ekolozi radosni zbog oporavka populacije medvjeda i vukova u Grčkoj, a tome je umnogome doprinjela činjenica da je zabranjeno loviti ih.
Međutim, farmeri i mještani ruralnih oblasti sada se boje da će ostati bez prihoda, a u nekim slučajeva strahuju i za sopstvenu bezbjednost. Oni tvrde da je zaštita životne sredine otišla predaleko i traže ublažavanje restrikcija, piše “Asošijeted pres” (AP).
Strah i od vukova i divljih svinja
Smeđi medvjedi, najveći predatori u Grčkoj, doživjeli su izuzetan povratak. Njihov broj se povećao otprilike četiri puta od 1990-ih godina prošlog vijeka, tvrdi Dimitrios Bakaloudis, profesor na Aristotelovom univerzitetu u Solunu i specijalista za upravljanje divljim životinjama i očuvanje prirode.
Prema najnovijoj anketi organizacije “Arkturos”, koja pruža utočište za spašene medvjede i vukove, šumama sjeverne Grčke luta čak 870 mrkih medvjeda.
Populations of brown bears and wolves are burgeoning in Greece, thanks to conservation efforts. But not everyone is enthusiastic about the comeback. pic.twitter.com/3Nmzljvtlq
— The Associated Press (@AP) November 24, 2025
Ali, i broj vukova je u porastu. Prema riječima Bakaloudis, vukovi su 2010. mogli da se nađu samo na teritoriji do centralne Grčke, a sada se spuštaju čak i do periferije Atine i u Peloponez na jugu.
Za oporavak ove životinjske vrste djelimično je zaslužan rast populacije divljih svinja. Kako objašnjava profesor, kombinacija više faktora dovela je do brže reprodukcije: smanjen lov, blaže zime i miješanje sa domaćim svinjama.
Mnogi stanovnici ih smatraju štetočinama koje uništavaju usjeve, a prizor desetak ili više svinja koje šetaju trotoarima ili kopaju po dvorištima više nije nešto neuobičajeno u mnogim dijelovima Grčke.
Bliski susreti ljudi sa predatorima
Sve veći broj ovih divljih životinja doveo je i do češćih susreta sa ljudima – od kojih većina ne zna kako da se ponaša u takvim situacijama.
Ljudi su preplašeni, naročito nakon nekoliko ozbiljnijih incidenata ove godine: dijete je ujeo vuk, starijeg muškarca je povrijedio medvjed u njegovom dvorištu, planinara je ujeo medvjed, dok je drugi preminuo nakon što je upao u provaliju tokom bliskog susreta sa ovim predatorom.
Nekoliko susreta sa medvjedima prijavljeno je u oktobru u selu Levei koje broji svega 660 mještana, dok svinje često lutaju kroz selo, rekla je predsjednica mjesne zajednice Cefi Papadopoulou.
– Čim čuju lavež pasa, uzimaju pušku i izlaze napolje – dodala je ona.
Situacija je slična u obližnjem selu Valtonera, 170 kilometara zapadno od drugog po veličini grčkog grada, Soluna.
– U selu nekada nije uopšte bilo bez divljih životinja. Ranije bi se vuk pojavio s vremena na vrijeme. Sada, divlje svinje, lisice, medvjedi ili vukovi lutaju okolo, pa čak i unutar sela. Ovo je izazvalo zabrinutost kod svih mještana. Ljudi se boje da šetaju noću – rekao je Konstantinos Nikolaidis, predsjednik mjesne zajednice.
Istovremeno, rastuća populacija divljih svinja dovela je do zahtjeva da se produži lovna sezona, piše AP.
Problem na nivou cijele Evrope
Giorgos Panagiotidis, zamjenik gradonačelnika obližnjeg gradića Surovičevo (na grčkom Amyntaio), rekao je da svinje sve više ulaze u dvorišta kuća. Zatražio je od vlasti u maju da omoguće lovcima da pucaju na svinje van sezone kako bi riješili problem.
Nema samo Grčka ovaj problem. Zakonodavci Evropske unije (EU) u maju su glasali za ublažavanje propisa o zaštiti vukova u svih 27 članica EU. Inicijativa je dobila podršku predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen, čijeg je ponija Doli ubio vuk prije tri godine.
Stručnjaci napominju da mnogi faktori utiču na sve veći broj divljih životinja u urbanim područjima – od gubitka staništa zbog požara do buke od vetroturbina i vozila koje građani koriste kako bi se rekreirali. Takođe, dodatno utiče i smanjenje broja ljudi koja žive u seoskim područjima.
Mjere za držanje vukova i medvjeda podalje od ljudi razvijene su i odobrene od strane naučnika, rekao je profesor Dimitrios Bakaloudis, uključujući: upotrebu reflektora oko imanja, pravilno odlaganje smeća i leševa stoke, izbegavanje hranjenja lutalica.
U izuzetnim okolnostima koriste se i invazivnije metode, dodao je, kao u slučaju napada vuka na dijete u sjevernoj Grčkoj, kada su vlasti odlučile da uhvate i uklone životinju, prenosi Blic.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.